“Za razliku od mandata Komisije (Jean-Claude) Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovog puta moram priznati da je atmosfera malo drukčija”, rekao je Plenković na događaju Second Annual Croatia Summit u zagrebačkom hotelu Westin.




Luksemburžanin Juncker je na čelu Komisije bio od 2014. do 2019.


“Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. srpnja 2013., trebao pridružiti još netko”, dodao je Plenković.


Komisija bi htjela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Međutim, o tome odlučuju države članice i to jednoglasno. Zasad te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji.


Hrvatski premijer je podsjetio da postoje dvije skupine zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj te zemlje jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri čemu je kao onu koju prednjači istaknuo Crnu Goru.


“Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030.”, rekao je Plenković.


Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcijska moć bloka biti ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.


“Gotovo 80 posto europskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osnivačice, velika, snažna gospodarstva, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost”, poručio je premijer.


Podsjetio je kako su se Njemačka, Francuska i Italija nekoć odrekle dva povjerenika u Komisiji u korist proširenja.


“I (sada) imaju jednak broj utjecajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo. Stoga su proces odlučivanja i proračunske implikacije u srcu procesa proširenja”, pojasnio je.


Nezakonite migracije i sigurnost


Na pitanje o migracijama, Plenković je odgovorio da je Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj, odnosno istočnomediteranskoj migrantskoj ruti, sada “ruta niskog intenziteta”.


“Imamo oko 7000 policajaca koji čuvaju granicu s Bosnom i Hercegovinom, imamo prirodne granice, rijeku Savu koja je veoma visoka, veoma visoke planine koje je teško prijeći čak i krijumčarima … Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma, veoma rijetkima”, kazao je Plenković.


Naglasio je da čak i slovenski, austrijski i talijanski podaci pokazuju da znatno manje ljudi uspijeva nezakonito prelaziti granice.


Kao prioritete svoje vlade u nadolazećem razdoblju, Plenković je istaknuo demografiju, energetsku tranziciju i digitalizaciju te nastavak ulaganja u obrazovanje i obranu.


Odgovarajući na pitanje o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, premijer je rekao da oko 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim okolnostima “nije dovoljno” s obzirom na agresiju na europskom tlu.


“Suočili smo se sa stvarnošću da se Europa ili NATO više ne mogu uzeti zdravo za gotovo … Tijekom proteklih 10 godina, imali smo veliku tranziciju s istočne vojne tehnologije te kupujemo više zapadne. Promijenili smo zakonodavstvo i vojnika stavili u središte. Idući korak jest imati širu populaciju u Hrvatskoj koja je barem upoznata s osnovnom vojnom obukom”, istaknuo je Plenković.


“Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta”.