CROMARIS Zadarski uzgajivač ribe pretekao Talijane i sad je treći najjači u EU-u

Nedavno objavljeni podaci Fine pokazuju kako je, u odnosu na podatke za 2023. godinu, kada je u Zadarskoj županiji najuspješniji poduzetnik bila Tankerska plovidba, ovaj put je prvo mjesto zauzela tvrtka Cromaris. Odličan je to napredak za tvrtku koja je 2023. godine bila na trećem mjestu, a predsjednik Uprave Ivan Leko kaže kako su do tog uspjeha došli zahvaljujući činjenici da je Cromaris vodeća hrvatska i šesta tvrtka u svijetu u proizvodnji i preradi mediteranske bijele ribe, prepoznata po svježini, kvaliteti, inovacijama i održivom poslovanju.

– Uspjeh proizlazi iz jasnog fokusa na potrošače te prilagođavanja tržišnim okolnostima. Stabilan rast temelji se na dosljednom upravljanju asortimanom i inovacijama – kako proizvodnim, jer jedini proizvodimo zubatca i organsku hamu, tako i tehnološkim, istaknuo je Leko.

Rast

Vertikalno integriran lanac – od vlastite recepture riblje hrane, mrijestilišta i uzgajališta do prerade i trgovine, kako ističe Leko, važan je temelj njihova poslovnog modela.

– Naša konkurentska prednost, uz uzgoj u strogo kontroliranim uvjetima potvrđen najstrožim certifikatima u industriji bijele ribe, temelji se i na svježini proizvoda. Zbog blizine ključnih tržišta i organizacije logističkog sustava, proizvodi Cromarisa unutar 24 sata stižu na talijansko, slovensko i hrvatsko tržište, odnosno unutar 48 sati od izlova na ostala važna tržišta, naglasio je Leko.

Poziciju koju je po uspješnosti poslovanja godinama držala Tankerska plovidba sada je preuzela druga tvrtka, također u području plave ekonomije, s prihodima u prvih devet mjeseci 2025. godine u visini od 88 milijuna eura, što je 10 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

– Ostvarena je količinska prodaja od 11.266 tona ekvivalenta svježe ribe, što je rast od 11 posto. U inozemstvu se ostvaruje 83 posto količinske prodaje i prihoda, pri čemu je najveći rast ostvaren na francuskom i talijanskom tržištu. U portfelju diferenciranih proizvoda, koji u prvom polugodištu donose 46 posto prihoda, najveći rast bilježe hama i organska svježa riba, a među prerađenim proizvodima očišćena riba i svježi fileti. Iste trendove očekujemo i do kraja godine, uz procijenjenu ukupnu količinsku prodaju od preko 14,7 milijuna kilograma ribe, kazao je Leko.

Optimalan okvir

Zanimalo nas je stoga kako sektor marikulture kotira u domaćem gospodarstvu. U vremenu kada se, unatoč zaštiti morskih ekosustava i uvođenju održivih politika ulova divlje ribe, populacije u oceanima sve više smanjuju, naglašava kako marikultura predstavlja najodrživiji način proizvodnje proteina, i to iznimno kvalitetnih. Svi globalni trendovi, rast populacije i potrebe za proteinima, rast brige o zdravlju i svijesti o zdravoj prehrani, preferiranje održivih industrija, daju snažan poticaj potrošnji ribe iz uzgoja te svjedočimo stabilnom trendu rasta potrošnje.

– S druge strane, samodostatnost marikulture na razini EU je ispod 40 posto, a kod bijele mediteranske ribe EU ja na oko 60 posto samodostatnosti. Hrvatska je u uzgoju bijele morske ribe već dostigla razine proizvodnje definirane u Nacionalnom planu razvoja akvakulture – u 2024. godini. U Hrvatskoj je proizvedeno gotovo 19,5 tisuća tona bijele mediteranske ribe – brancina, orade, hame, zubatca te gofa, čime je Hrvatska prestigla Italiju i zauzima treće mjesto u EU u ovoj kategoriji, odmah iza Grčke i Španjolske, naglasio je Leko.

Smatra zato da je dosegnut proizvodni okvir koji je optimalan s obzirom na raspoložive lokacije, okolišna ograničenja i suživot s turizmom.

Prepoznatljiv brend

– Fokus u budućnosti treba biti na kvaliteti, održivosti proizvodnje i razvoju proizvoda više dodane vrijednosti. Cromaris je prisutan na 18 europskih tržišta. Italija je naše najveće i najvažnije tržište, a ujedno i najveće svjetsko tržište bijele mediteranske ribe. Većina prodajne organizacije nalazi se u Hrvatskoj, u Zadru i Zagrebu, no zbog važnosti talijanskog tržišta osnovali smo tvrtku Cromaris Italia srl, smještenu blizu Trevisa, koje pokriva talijansko i francusko tržište. Takva organizacija osigurava stabilnost i rast na tim važnim tržištima. Uz to, ključna je stalna komunikacija i koordinacija tržišnog dijela organizacije s lancem opskrbe i proizvodnjom, što je neizostavno za maksimizaciju ključnih tržišnih pokazatelja, istaknuo je Leko.

Rezultati istraživanja za 2025. godinu pokazuju rast prepoznatljivosti brenda Cromaris u Hrvatskoj na 74,4 posto, a u Italiji na 9,3 posto. Zadovoljstvo potrošača iznosi 80 posto, a prosječna ocjena kvalitete 4,2 od 5,0.

– U Italiji je Cromaris prvi put postao najprepoznatljiviji brend kojeg potrošači percipiraju kao lokalnog, kvalitetnog i ekološki osviještenog proizvođača, dodao je.

Glavni izazovi u marikulturi, kazuje nam nadalje, su dugi proizvodni ciklus, klimatske promjene te suživot uzgoja i turizma. Za proizvodnju konzumne ribe potrebne su dvije do četiri godine uzgoja.

Klimatske promjene

– Brancina od preko jednog kilograma ćete proizvesti tek nakon tri duga i topla ljeta koja riba provodi u moru. Jasno je kako to utječe na potrebna financija ulaganja u zalihu, no isto tako nosite i rizik jer uzgoj se odvija u polukontroliranim uvjetima. Mi mjerimo temperaturu vode i kisik u vodi, ali ne možemo utjecati na njih – moramo im se prilagoditi. I to je bitan izazov klimatskih promjena i njihove pojavnosti. A izazovi su tu brojni: jača i češća nevremena, duži i češći toplinski valovi, izostanci morskih struja, cvjetanje mora, dizanje saliniteta, nabrojio je samo neke Leko, istaknuvši kako o suživotu marikulture i turizma najbolje govori činjenica da s lokalnim zajednicama u kojima djeluju zajedno surađuju, pružaju si međusobnu potporu koju stalno nadograđuju.

– Želio bih naglasiti da se Cromaris pridržava najviših standarda održivosti i provodi nadzore i mjerenja daleko češće i detaljnije od onih propisanih zakonima. Industrija mora biti prilagodljiva – kao što se moramo prilagođavati veoma strogim regulatornim zahtjevima tako moramo i rastu ulaznih troškova. U posljednje dvije godine trošak rada rastao je oko 15 posto godišnje, prvenstveno pogonjen dizanjem minimalne plaće jer korekcija mora proći kroz cijelu organizaciju. Dio rasta je pogonjen i raspoloživošću radne snage, odnosno povijesno niskom stopom nezaposlenosti, napomenio je Leko.

Investicija u Gaženici

Nakon prvog inflatornog šoka u drugoj polovici 2022. cijene energije i riblje hrane su se korigirale i trenutno su stabilne, no divljaju cijene usluga – rast više od 50 posto u dvije godine.

– Jasno je da je proizvodnja sve skuplja i da je proizvod sve skuplji, usprkos poboljšanjima u tehnologiji i tehnološkim rezultatima. Ovakav pritisak rasta troškova je nemoguće nadoknaditi efikasnošću. Dakle, riba je poskupjela, no manje od drugih proteina, istaknuo je Leko.

U pripremi je i veći investicijski projekt na lokaciji u Gaženici koji će povećati kapacitete prerade i učinkovitost, najavio je Leko.

Naposljetku, pitali smo ga koliki je marikultura zapravo zagađivač mora te kako Cromaris planira smanjiti udio plastike koju koriste u pakiranju i krajnjoj prodaji.

– Radimo na smanjenju svih vrsta otpada, koristimo riblju hranu i sirovine iz održivih izvora, radimo na daljnjem smanjenju količine ambalaže, razvoju uporabnih materijala i novih transportnih rješenja, ulažemo u zelenu energiju, štitimo bioraznolikost i morske ekosustave te ljudska prava duž cijelog lanca vrijednosti. Kontinuirano radimo na ostvarenju strateških ciljeva koje smo definirali za ovu godinu, ali i ciljeva koje smo definirali za budućnost kako bismo ostali vodeća tvrtka po pitanju održivosti i kvalitete, zaključio je Leko, jer Cromaris je po rejtingu među 25 posto najboljih hrvatskih kompanija.