“Najdugotrajnije mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su one koje potiču na zapošljavanje osoba s invaliditetom – u razdoblju od 24 mjeseca sufinancira plaće, putne troškove, prilagodbu radnih mjesta”, rekao je Piletić i dodao da će od 1. siječnja invalidske mirovine rasti dodatnih deset posto. Istaknuo je i da se poslodavce potiče da što više i dugotrajnije uključe osobe s invaliditetom u svijet rada.




Ministrica Hrstić je napomenula da svakoj osobi s invaliditetom treba pristupiti individualno, odnosno posredstvom organizacija civilnog društva te ocijenila da su možda najranjivije skupine mlade osobe, osobito djeca do sedme godine života. Istaknula je i da su izmjenama zakona osigurali mogućnost ugovaranja dispanzera za osobe s neurorizikom.


“Radi se o obliku individualnog pristupa potrebama djeteta na jednom mjestu. Želja nam je stoga da roditelj dođe s djetetom na jedna vrata, a potom se radi interdisciplinarni program pomoći tom djetetu”, rekla je.


Pravobranitelj osoba s invaliditetom Darijo Jurišić naveo da su osobe s invaliditetom prepoznate kao ranjiva društvena skupina i da ostvaruju posebnu zaštitu. “Za osobe s invaliditetom nisu važni samo zdravstvena i socijalna zaštita, nego i odgoj i obrazovanje, zapošljavanje, sport i kultura”, istaknuo je.


Dodao je i da i dalje imaju “puno posla na otklanjanju mnogih predrasuda koje postoje u glavama”. “I dalje najviše govorimo o tome što osobe s invaliditetom ne mogu, a ne o onome što mogu”, ustvrdio je. Ustvrdio je i da se ne koristi dovoljno radne sposobnosti osoba s invaliditetom, iako bi to mogao biti odgovor na nedostatak radne snage.


Bivša ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić ustvrdila je da se dosta učinilo za potpuno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo, ali i dalje nedovoljno.