Godišnje od gripe u Hrvatskoj umre između 300 i 500 osoba

U Ogranku Matice hrvatske Zadar dr. sc. Boris Dželalija, professor emeritus i izv. prof. dr. sc. Alan Medić, specijalist epidemiologije, održali su predavanje pod nazivom »Gripa je uistinu ozbiljna bolest«. U prvom dijelu predavanja, umirovljeni liječnik Dželalija govorio je o povijesti gripe te tipovima i mutacijama, dok je epidemiolog Medić u drugom dijelu posebnu pažnju posvetio statističkim podacima i važnosti cijepljenja kao prevenciji.

Dželalija je tako podsjetio okupljene na najsmrtonosniju pandemiju u povijesti, tzv. španjolsku gripu koja je 1918. godine, dok je svijet brojao oko 1,8 milijardi stanovnika, zarazila čak 650 milijuna ljudi.

– Od gripe španjolice je, prema različitim izvorima, umrlo od 20 do čak 100 milijuna ljudi. To je od 10 do 20 posto svjetske populacije, daleko više nego u Prvom svjetskom ratu, započeo je prof. emeritus ukazavši na to kako nas ova povijesna činjenica uči o opasnosti velikih antigenskih promjena virusa.

Simptomi i liječenje

Naime, virus gripe ili influenze mijenja se svake dvije do tri godine. Javljaju se antigene promjene koje donose pojačane sezone gripe, ali ne nužno i pandemiju. No, kada se virusi međusobno miješaju i nastane novi soj tada dolazi do pojave epidemija ili pandemija.

– Sezonska gripa ima tri tipa – A, B i C. Gripa C je blaga, B se uglavnom javlja u kasnijem dijelu sezone, dok je gripa A najopasnija zato što jedina izaziva pandemiju i jedina je koja prelazi sa životinja na ljude, rekao je Dželalija te objasnio zašto je virus gripe promjenjiv i raznolik.

– Postoje dvije osnovne vrste bjelančevina na površini virusa koje mu pomažu da uđe u stanice i da se širi. Svaka od tih bjelančevina ima svoje podtipove, podtip H i podtip N. Kada se ti podtipovi miješaju može nastati više od sto različitih verzija virusa. Upravo zato je teško predvidjeti koji će se soj pojaviti.

Širenje gripe vidljivo je, kaže, i bez laboratorija. Kada su učionice napola prazne, a među starijima zavlada nagli porast kašlja i temperatura, znak je to da je gripa krenula punom snagom.

– Inkubacija najčešće traje jedan do tri dana. Počinje s naglim simptomima visoke temperature, groznice, bolova u mišićima i kostima, umorom i gubitkom teka. Svi ti simptomi javljaju se odjednom, ali u različitim intenzitetima. Zapravo, gripa ima sve simptome kao COVID-19, osim jednog – gubitka njuha. Ako se, primjerice, temperatura spusti petog dana, pa ponovno poraste, kašalj postane gust i disanje otežano, riječ je vjerojatno o bakterijskoj upali pluća. To je najčešća komplikacija gripe. Najugroženije su osobe koje imaju oslabljen imunitet, koji su kronični bolesnici, starije osobe i trudnice, pojasnio je Dželalija poručivši kako se takvima posebno preporučuje testiranje i pravodobna terapija.

Što se tiče liječenja gripe, istaknuo je kako se ona ne liječi antibioticima, osim ako se razvije bakterijska upala pluća.

– Gripa se liječi antivirusnim lijekovima. Oni mogu pomoći, ali samo ako se počnu uzimati u prva dva dana bolesti. U suprotnom, učinak je minimalan. Za većinu ljudi preporuka je jednostavna – treba ostati kod kuće, odmarati, piti dovoljno tekućine i izbjegavati alkohol i pušenje. Oporavak može trajati i do tri tjedna, ponekad i više. Uglavnom kod većine sve prođe dobro, dok se kod rizičnih skupina stvari mogu zakomplicirati te u nekim slučajevima rezultirati i smrtnim ishodom, zaključio je Dželalija istaknuvši stoga važnost cijepljenja kako bi se spriječili ili ublažili takvi rizici.

Cijepljenje

Više o samom cijepljenju i statistikama govorio je epidemiolog i voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije, ujedno i predavač na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Medić, kazavši kako je prevencija često nešto što ljudi rijetko osjećaju jer ne vide ono što je uspješno spriječeno. No, znanost jasno pokazuje da te mjere imaju smisla. Stoga je predočio i najnovije podatke ovosezonske gripe koji pokazuju da se virus trenutačno javlja sporadično, ali s jasnim ulaznim trendom. Uz to, upozorio je da je broj prijavljenih slučajeva uvijek manji od stvarnog broja oboljelih u populaciji.

– Na svaku registriranu osobu obično dolaze još tri do četiri neprepoznata slučaja. Najviše obolijevaju djeca do četiri godine jer nikada nisu bila u kontaktu s virusom, dok su osobe starije od 65 godina, zahvaljujući redovitom cijepljenju, najbolje zaštićena populacija, otkrio je Medić.

Dodao je kako se cijepljenje u kontinuitetu isplati zato što se imunološki sustav na taj način stalno »podsjeća«.

– Da me netko pljune s virusom gripe vjerojatno neću razviti kliničku sliku. Bit će možda nešto blaga, ali imunitet će mi biti dodatno ojačan, slikovito je dočarao epidemiolog. Zatim je pokazao podatke iz posljednjih pet sezona gripe, gdje je jasno vidljivo da je najmanje oboljelih bilo upravo za vrijeme pandemije COVID-19, i to, kako kaže, zbog nošenja maski i distance.

Nadalje, Medić objašnjava kako ove godine možemo očekivati jaču sezonu jer se na grafu jasno vidi uzlazna putanja. Uz to, ako se pojavi mutacija virusa koji se brzo širi, povećava se i rizik od tzv. »viška smrtnosti«.

– Učinkovito cjepivo ovisi o tome koliko se dobro »pogodi« soj. Kada se cirkulirajući soj dobro poklopi s cjepivom zaštita od hospitalizacije je od 70 do 77 posto. S druge strane, ako je podudarnost niska, onda je taj postotak zaštite od 30 do 40 posto. Ali, i to je mnogo bolje nego ništa. Ako se pojavi novi soj, tada smo u problemu i govorimo o pandemiji. Za ovu godinu takvih signala nema, naglasio je epidemiolog.

Etička odgovornost

Također, podsjetio je da redovito rade analize u slučajevima smrtnih ishoda u bolnicama, a sve s ciljem brzog otkrivanja mutacija u slučaju da ih ima. Pritom je pojasnio kako gripa rijetko uzrokuje smrt sama po sebi, ali »gurne« čovjeka prema njegovoj osnovnoj bolesti.

– Hrvatska godišnje bilježi između 70 i 100 tisuća oboljelih, no stvarni broj je veći. Prošle godine bilo je prijavljeno 40 tisuća slučajeva, a realno, bilo ih je barem dvostruko više. Procjenjuje se da tijekom sezone gripe umre 120 do 500 ljudi više nego izvan sezone. To je jasan znak da gripa ima stvaran, iako često nevidljiv utjecaj, naglasio je Medić te istaknuo kako se treba zaštititi.

Ovosezonsko cjepivo je trovalentno, a ne četverovalentno kao ranijih godina. Izbačen je jedan tip virusa B, budući da se pet godina zaredom uopće nije pojavljivao u populaciji. Iz HZZO-a su ove godine osigurali 420 tisuća doza cjepiva.

– Cijepljenje je besplatno za rizične skupine, a u Zadru je osigurano 18 tisuća doza, od kojih je većina potrošena. Cijepiti se mogu svi. Od djece starije od šest mjeseci do najstarijih. To je najmanje što možete učiniti. Traje svega nekoliko sekundi, a može spasiti život, poručio je ovaj epidemiolog te podijelio kako se on sam cijepi od 28. godine života.

Medić je nadalje kroz konkretne primjere iz prakse objasnio zašto je gripa opasnija nego što mislimo. Ispričao je tako slučaj mlade žene koja je nakon poroda dobila gripu i završila na transplantaciji srca te slučaj žene koja je u trenutku poroda imala upalu pluća uzrokovanu gripom.

– Posebno bih naglasio i etičku dimenziju cijepljenja, osobito među nama zdravstvenim radnicima. Na primjer, ako ja imam gripu, zarazit ću druge od 12 do 24 sata prije nego što i sam razvijem simptome. Dođem pacijentu, a on za deset dana leži s upalom pluća. To ga je zarazio?, zapitao je epidemiolog te naglasio kako se cijepljenje, prema studijama, može sigurno provoditi i u zadnja tri mjeseca trudnoće te da ne postoje prepreke istodobnom cijepljenju protiv gripe, COVID-a i pneumokoka.

– Gripa je ozbiljna bolest. Mi imamo način da smanjimo rizik. Cjepivo je besplatno i dostupno. To je najbolja odluka koju možete donijeti.