Demograf Tado Jurić: 'Treba nam 800.000 povratnika, a stranim radnicima nitko ne zna broj'

Odljev mozgova, te eksponencijalan uvoz radne snage iz trećih zemalja hrvatska je realnost već nekoliko godina. Tomu tako nije samo radi boljih ekonomskih prilika u drugim zemljama EU, već i zbog loših plaća, ali i poražavajuće političke klime u Hrvatskoj, čuli smo na panel raspravi “Demografske promjene: izazovi i učinci uvoza strane radne snage – ekonomski i društveni aspekti”, na kojoj se, između ostalog, raspravljalo i o važnosti uvoza radne snage radi održavanja stabilnosti naše ekonomije, ali i učincima koje takvo gospodarenje resursima ima po naše socio – kulturne prilike. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina, već je poznato, postala sve atraktivnije tržište rada za snagu koja nam dolazi iz trećih zemalja, dok istovremeno i dalje trpimo emigraciju u druge zemlje. Odlaze, kazali su eminentni hrvatski stručnjaci iz polja ekonomije, demografije i geografije, mladi, dobro obrazovani pojedinci, a čak i cijele obitelji.

Nepotizam i korupcija

Iako su u svojim uvodnim govorima Denis Ikić, predsjednik HGK – Županijske komore Zadar, te zadarski gradonačelnik Šime Erlić na situaciju pokušavali gledati s pozitivne strane, istaknuvši ulaganja u stambeno zbrinjavanje te demografsku obnovu kroz socijalne mjere, novo, još neobjavljeno istraživanje koje je profesorica Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Vera Graovac Matassi, provela sa svojim kolegama na 400 ispitanika koji su emigrirali u Njemačku, pokazalo je kako se primjećuje odlazak radno aktivnog stanovnika i čitavih obitelji, a čak oko 60 posto anketiranih emigranata otišlo je iz Hrvatske jer su ih politička klima, korupcija i nepotizam, osim loših radnih uvjeta otjerali iz domovine.

– Uzroci pojačanog iseljavanja iz Hrvatske počeli su krajem 2000 – ih, a još su gore brojke bile nakon ulaska Hrvatske u EU, te otvaranja njemačkog tržišta za hrvatske stanovnike. Ta emigracija je 2017. godine doživjela je svoj vrhunac, dodala je profesorica Graovac Matassi.

Vera Graovac Matassi

Razaranje zajednica i gradova u Domovinskom ratu označava svojevrsni početak loših demografskih kretanja u Hrvatskoj, koji su samo nastavljeni uvođenjem loših ekonomskih politika, niskim plaćama, te sve pratećom korupcijom i nepotizmom. Osigurati dovoljno radne snage u takvoj je situaciji kritično za opstanak naše ekonomije. Društveni i ekonomski konflikti pritom su skoro neizbježni, a ova će tema još mnogo godina ostati u fokusu brojnih rasprava. Zajedničko im je to, upozorili su znanstvenici, da nikad neće ponuditi instant rješenja.

Demografsko propadanje

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, u svom je uvodnom govoru tako pokušao ovim crnim podacima dati nešto svježine, istaknuvši kako se Zadar trudi baštiniti pozitivnu razvojnu perspektivu.

– Na putu smo ponovnog rasta broja stanovnika, no i dalje tražimo načine kako, u situaciji gdje se ekonomski rast može održati jedino uvozom radne snage, radimo na sociološkim pitanjima koje takvo poslovanje donosi, rekao je gradonačelnik.

Šime Erlić

Panel rasprava imala je za cilj otvoriti ključna pitanja iz domene ubrzanih demografskih promjena u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na značajno povećanje ekonomski neaktivnog stanovništva – umirovljenika uz starenje populacije, odljev radno sposobnog stanovništva i sve veće potrebe za uvozom strane radne snage.

Vrlo izravan bio je Ljubo Jurčić, professor emeritus, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, naglasivši kako je uvoz radne snage posljedica demografskog propadanja Hrvatske, koja i dalje stagnira, dok školovani mladi odlaze u inozemstvo jer ne mogu pronaći adekvatna zaposlenja, niti ostvariti adekvatna plaću.

– Preživljavamo na onom što je ostalo iz prošlosti – građevini i turizmu. Tu radnu snagu kompenziramo uvozom jeftinije radne snage. Imamo negativan gospodarski razvoj. Industriju demontiramo, imamo malo manufakture, no obrt ionako može biti pogonsko gorivo suvremenog gospodarstva. Ono što nam nedostaje moderne su ekonomske politike, započeo je Jurčić, upozorivši kako rješenje ne valja tražiti u europskom novcu, kojim se danas kompenziraju postojeći problemi.

Ljubo Jurčić

Pet kriznih točaka

– Demografija je pokazatelj naše negativne ekonomske strukture. Temeljni zadatak države je da diže kvalitetu života, što se postiže rastom kvalitete zdravstvenog i obrazovnog sustava, jer ljudi ne iseljavaju radi jeftinijih vrtića i socijalnih naknada, već zbog radnih mjesta koja odgovaraju njihovoj kvalifikaciji, a primjereno su plaćena, mišljenja je Jurčić. Otišli su nam tako visokoškolovani pojedinci, a uvezli smo radnike nižih specijalizacija.

Profesor Tado Jurić sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta je pak naglasio kako se glavne posljedice našeg demografskog sloma moraju analizirati kroz pet točaka.

– Prva je prirodni pad stanovništva i porast broja rođene djece, jer svaka bi žena fertilne dobi do 2050. godine trebala roditi 4,2 djece a rađa se 1,5. Rodnost nam je već 20 godina ista nikakve demografske mjere koje su se uvele nisu to promijenile. Druga je točka emigracija, jer napustilo nas je stanovništvo koje nosi potencijal za rodnost, a ostalo ono koje je povećalo ukupnu starost stanovništva. Narativ je da se ti pojedinci vrate, što se neće desiti dok ne prestane iseljavanje. Treća je točka prostorna disperzija stanovništva u prostoru van velikih urbanih sredina. Četvrta je točka povratak iseljeništva. No, to je narativ koji se dobro prodaje, a nema efekta. Brojke jasno pokazuju kako nam je u prošloj godini došlo svega 300 stanovnika iz Latinske Amerike, a mi trebamo njih 800 tisuća. Na posljetku, tu su strani radnici, kojih je oko 250 do 300 tisuća, s tim da se njihov točan broj ne zna. Oni većinom, jer su s drugih kontinenata, ne obećavaju integraciju u naše društvo. Ta tema vrlo je bitna, a na nju se još može reagirati, smatra profesor Jurić, dok je demograf Marin Strmota sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pak zaključio kako se Hrvatska iz demografske situacije u kojoj se nalazi, više ne može izvući.

Demografski laboratorij

– Iako postajemo ekonomski poželjniji, uvoz radne snage za sobom povlači pitanje integracije u naše društvo. Puno je društvenih izazova i otpora prema stranim radnicima. Neke zemlje u Europi nisu uspjeli dobro provesti proces integracije iz čega Hrvatska treba učiti i ne ponavljati iste pogreške. Kao što su i naši sunarodnjaci u Njemačkoj godinama radili za niže plaće u odnosu na njihovo stanovništvo, tako se eksponencijalan rast uvoza radne snage očituje i činjenicu da državljani trećih zemalja rade za manje plaće od naših državljana, pojasnio je Strmota, naglasivši kao je upravo integracija ključno pitanje ekonomskog i socijalnog opstanka Hrvatske u budućnosti.

Marin Strmota

– Uspjeli smo stvoriti pritisak da se demografija napokon ozbiljno shvati, jer to nije komunalni posao, već strateško pitanje opstojnosti. Nema mjera iz rukava. Zato i je teško ne biti ciničan kad govorimo o ovoj problematici, jer Hrvatska je demografski laboratorij Europe. Svaka se primjena intenzivno osjeti. Hrvata će, to moramo prihvatiti, u budućnosti biti manje i bit ćemo stariji, uz priljev pojedinaca iz trećih zemalja. Ekonomski je to pozitivnije, ali na nama je da krojimo svoju budućnost, jer javne politike puno toga mogu promijeniti, smatra Strmota, koji se aktivno zalaže za uvođenje konkretnih politika integracije stranih državljana u hrvatsko društvo, koje bi bile učinkovite i provedive, jer sve češće u javnosti slušamo priče o netrpeljivosti i nasilju prema stranim državljanima druge boje kože.

Slika je to našeg društva koja nam čini još i gore, jer i u budućnosti ćemo nastavljati ovisiti o stranoj radnoj snazi, koja će naše tržište prestati smatrati atraktivnim, ako se osjećaju odbačenima i nepoželjnima. Integracija je tako recept koji bi trebao poštivati obje kulture jednako.