Nadbiskup Zgrablić predvodio misno slavlje u Škabrnji: 'Istina mora biti jasna i pravda postojana, ali bez mržnje'

U Škabrnji je u utorak, 18. studenoga, obilježena 34. godišnjica stradanja toga ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu. Središnje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, koji je u svojoj propovijedi istaknuo važnost čuvanja sjećanja, snage oprosta i duhovne slobode kao temelja budućnosti hrvatskoga naroda.

Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje okupilo je brojne vjernike, pripadnike Hrvatske vojske i policije, državne i lokalne dužnosnike te obitelji poginulih i nestalih. Nadbiskup Zgrablić pozvao je okupljene da u molitvi i tišini odaju počast svim stradalima, ali i da iz njihove žrtve crpe nadahnuće za izgradnju pravednijeg i plemenitijeg društva.

Nadbiskup je istaknuo kako je Škabrnja, koja je 1991. godine postala simbol boli i mučeništva hrvatskog naroda, danas i mjesto duboke duhovne pouke.

– Ovdje se ne dolazi samo tugovati, nego moliti i učiti. Uči se što znači prava vjera – ona koja ne bježi od boli, nego je pretvara u molitvu i nadu, poručio je i dodao je kako ljubav prema domovini nerazdvojiva od odgovornosti, istine i pravednosti te napomenuo da hrvatska budućnost mora biti izgrađena na vrijednostima mira, poštenja i solidarnosti.

Upozorenje na ‘gorki korijen’

U središnjem dijelu homilije nadbiskup se osvrnuo na misao iz Poslanice Hebrejima: „Pazite da nikakav gorki korijen ne proklija među vama“. Taj „gorki korijen“ Zgrablić je opisao kao opasnost koja prijeti svakom pojedincu i narodu – korijen mržnje, ogorčenja, nepraštanja i netolerancije.

– Ako dopustimo gorčini da nas vodi, postajemo zatočenici prošlosti, upozorio je.

Istaknuo je kako zlo ne smije oblikovati hrvatski odgovor na zlo te da bi mržnja, pa i onda kada se čini opravdanom, mogla ugroziti duhovnu slobodu naroda. Podsjetio je kako najbolji lijek za rane ostaje oprost, koji „nije slabost, nego najveća snaga vjere“. Oprost, rekao je, ne briše istinu, ne umanjuje počinjenu nepravdu, ali oslobađa srce i otvara put pomirenju.

Govoreći o društvenim ranama i podjelama, nadbiskup je upozorio i na one koji, kako je rekao, „šire laž, izokreću istinu i stvaraju podjele“.

– Milosrđe nije slabost pred zlom. Istina mora biti jasna, a pravda postojana, ali bez mržnje – jer jedino tako dobivaju vjerodostojnost, rekao je i naglasio da samo narod koji njeguje oprost i ne uzvraća zlom, može biti istinski slobodan.

Osvrnuvši se na suvremene izazove, nadbiskup je upozorio da gorki korijen može rasti i u svakodnevici – u ogovaranju, zavisti, ponosu, ravnodušnosti i zaboravu zahvalnosti Bogu.

– Bog ne želi da u nama raste gorčina, nego zahvalnost, poručio je, pozvavši vjernike na preispitivanje vlastitog srca i na ozdravljenje ranjenih odnosa.

Poziv na „čišćenje pamćenja“

U završnom dijelu homilije Zgrablić je podsjetio na riječi sv. Ivana Pavla II. o potrebi čišćenja pamćenja, odnosno oslobađanja od tereta prošlosti kroz oprost i obraćenje srca.

– Škabrnja nas poziva da naše rane postanu izvor milosti, a ne gorčine, rekao je nadbiskup.

Nadbiskup Zgrablić završio je homiliju molitvom za hrvatski narod, osobito za sve poginule branitelje, nestale i njihove obitelji.

– Neka iz Škabrnje raste život, a ne mržnja; nada, a ne podjela; oproštenje, a ne osveta, poručio je.

Misnim slavljem i komemorativnim programom Škabrnja je i ove godine dostojanstveno obilježila jedan od najtragičnijih dana svoje povijesti, potvrđujući da su sjećanje, zahvalnost i vjera temelj trajnog identiteta i snage hrvatskog naroda.