U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost.




Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku 20 posto nižu plaću. Slično je u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje je razlika 18 posto.


S druge strane, žene su prosječno bolje plaćene od muškaraca u automobilskoj industriji gdje primaju oko pet posto više, a u telekomunikacijama oko tri posto više.


Karijerni prekidi zbog majčinstva i brige o obitelji


U komentaru analize kaže se da žene češće od muškaraca privremeno “pauziraju” karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, a s posljedice postaju vidljive godinama kasnije.


Upravo zato su, ističe se, razlike najmanje na samom početku radnog vijeka. Tako među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku osam posto manje. No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15 posto što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena.


To se vidi i u napredovanju – žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15 posto. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko sedam posto što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći.


Veće razlike u privatnom sektoru


Najravnopravnije okruženje, prema podacima, nudi državna uprava, gdje su žene plaćene tek četiri posto manje. No situacija je znatno drugačija u privatnom sektoru – u kompanijama u stranom vlasništvu žene u prosjeku zarađuju 15 posto  manje, dok je u privatnim domaćim tvrtkama jaz nešto manji, ali i dalje visok i iznosi 13 posto.


Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je niza čimbenika, smatraju u spomenutom servisu, najpoznatijem po portalu MojPosao. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost.


Osim toga, naglašava se i da rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju.