Bolnički liječnici traže dubinske promjene u načinu funkcioniranja hitne službe. Evo što predlažu

U slučaju hitnog stanja, pacijent ne bi odmah išao u bolnicu, nego bi u domu zdravlja dobio hitnu laboratorijsku i dijagnostičku obradu, a liječnik bi na temelju toga prosudio je li mu pacijent za bolnicu ili nije.

U slučaju da pacijent mora na bolnički hitni prijem, specijalist koji procijeni da ga neće zadržati u bolnici, ali treba terapiju, sam bi mu napisao recept, umjesto da pacijent u ljekarni ostavlja novčani polog dok ne dođe s receptom.

Ovo su neki od elemenata reforme hitne službe koju je izradila Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u suradnji i uz podršku 12 zdravstvenih organizacija, s ciljem da hitna medicinska skrb postane dostupnija, brža i sigurnija za pacijente, a uvjeti rada zdravstvenih djelatnika bolji nego danas.

Podršku HUBOL-ovoj reformi dale su tri komore, dva sindikata, šest stručnih i strukovnih udruga liječnika i sestara te Koalicija udruga u zdravstvu.

Bijeg mladih liječnika

– Hitna medicina postala je najuočljiviji simptom urušavanja javnog zdravstvenog sustava. Više od petnaest godina od zadnjeg pokušaja reforme, hitna medicinska pomoć se suočava s ozbiljnim problemima koji negativno utječu na kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi.

Kronični nedostatak educiranog kadra, osobito liječnika specijalista hitne medicine i medicinskih sestara, preopterećenost postojećih timova, nasilje prema djelatnicima, neujednačeni standardi rada i pretrpanost pacijentima koji zapravo nisu hitni, trendovi su koji se godinama samo pogoršavaju, upozoravaju HUBOL-ovci, pozivajući zdravstvenu administraciju na dubinske promjene ovog sustava.

– U 12 općih bolnica za koje smo uspjeli prikupiti podatke predviđeno je 110 specijalista hitne medicine, a radi ih samo šest, dok je u pet KBC-a i kliničkih bolnica predviđeno 110 specijalista hitne, a radi ih 15, ilustrirala je stanje na objedinjenim hitnim bolničkim prijemima Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a, te upozorila da mladi liječnici bježe od specijalizacije iz hitne pomoći, a ako je specijaliziraju, odlaze iz sustava zbog teških i loših uvjeta rada.

Trenutačno je više od 70 posto radnih mjesta specijalista hitne medicine nepopunjeno, a da bi se to promijenilo, predlaže se skraćenje radnog tjedna s 40 na 32 sata, povećanje koeficijenata plaća, beneficirani radni staž za sve djelatnike hitne pomoći, mogućnost subspecijalizacija i uvođenje kolegija hitne medicine na sve medicinske fakultete.

Nova telefonska linija

Predložena reforma predviđa jedinstvenu trijažu za sve bolnice i jasne protokole postupanja.

Umjesto OHBP-a uveli bi se u bolnicama Centri hitne medicine (CHM) gdje bi svi bolesnici prolazili standardizirani trijažni postupak, a pacijent s indikacijom za prijem morao bi biti hospitaliziran unutar najviše osam sati.

Opservacija bi se ograničila na 24 sata, a sanitetski prijevoz i otpust pacijenta morali bi funkcionirati 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Takav model spriječio bi sadašnje gužve, zadržavanja i zagušenja odjela, a osoblju omogućio učinkovitiji rad, vele u HUBOL-u.

Predlažu bolje informatičko povezivanje bolnica s obiteljskom medicinom te uvođenje nove telefonske linije na kojoj bi se pacijenti mogli konzultirati s liječnikom, kako bi se postojeći brojevi 194 i 112 rasteretili za doista hitne slučajeve.

Iz HUBOL-a su ministrici zdravstva Ireni Hrstić ovaj dokument poslali još 13. listopada, s molbom za sastanak, ali je interes izostao.

Umjesto toga, Ministarstvo zdravstva osnovalo je radnu skupinu za analizu stanja u hitnoj medicinskoj pomoći, u koju nije uključilo predstavnike niti jedne organizacije koja je poduprla HUBOL-ovu reformu, među kojima i Hrvatska liječnička komora i Hrvatska ljekarnička komora.

HUBOL poručuje da će nastaviti zagovarati reformu jer »hitna medicina ne smije ostati improvizirani servis za sve probleme sustava«.

Reagirajući na objavu HUBOL-ove reforme hitne pomoći, Ministarstvo zdravstva odgovorilo je da će izmjenama Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijediti uvjete rada i podići kvalitetu hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji.

– Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija i stručnih društava, stoga će njihovi prijedlozi biti razmotreni u okviru radne skupine, poručuju iz resornog ministarstva gdje tvrde da su »otvoreni za sve inicijative i prijedloge koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti hitne medicine«.

Traže zaštitare i videonadzor

Reforma izvanbolničke hitne službe predviđa jačanje T2 timova, gdje bi uz vozača bile dvije medicinske sestre ili tehničara, a na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od najbliže bolnice bila bi stalna hitna ambulanta s dva T1 tima i dvije medicinske sestre kako bi hitna pomoć bila dostupna i kad su vozila u intervenciji.

U turističkim mjestima gradovi bi se obvezali da svojim sredstvima financiraju turističke ambulante gdje će se dio hitnih intervencija odrađivati pomoću hitne dijagnostike i telemedicine.

Dio dokumenta posvećen je sigurnosti zaposlenih, jer su centri hitne često izloženi incidentima i napadima na zdravstvene djelatnike.

Zbog visokog rizika HUBOL traži obveznu zaštitarsku službu, sustav videonadzora, kontrolirane ulaze, redovite edukacije o deeskalaciji sukoba te psihološku podršku zaposlenima.