Tradicionalnim obredom započela nova vinogradarska godina

Kiša koja je uporno padala u proteklom periodu, na što se krajem prošlog tjedna nadovezalo zahladnjenje popraćeno olujnim udarima bure, gotovo su zaustavili sve poljoprivredne radove na otvorenom. Treba započeti s rezidbom voćnjaka i vinograda, što su brojni vinogradari i voćari učinili početkom godine, jer iznimno toplo vrijeme to je omogućilo. Jer nema se što čekati, kasnije će se svi poslovi skupiti u kratkom vremenu. Između dvije kiše bez obzira na blato treba orezivati.

U nedjelju je bio blagdan svetog Vinka. Po tradiciji tog dana započinje nova vinogradarska godina. Ovaj dan nema duboku tradiciju na našem prostoru, ali u kontinentalnim vinogradima posebno se štuje. Vinogradarska udruga Aršanj iz Pitomače pozvala me je da dođem s ekipom iz Zadra na zajedničku proslavu Vincekova. Trebalo bi poći u petak jer će glavna proslava biti već u subotu i potrajati će nekoliko dana. Ja sam pošao nekoliko dana ranije da pripremim sve potrebno u vikendici na Bilogori, ali ekipa je zbog problema u prometu odustala od puta.

Sveti Vinko koji se slavi 22. siječnja jedan je od najvažnijih svetaca koji slave vinogradari i vinari. Program proslave svetog Vinka u vinogradima kontinentalne Hrvatske ima svoja pravila i sve se odvija po strogim regulama. Okupljaju se prijatelji i susjedi – međaši. Jer međaš u vinogradu je više nego brat. On ti stoji uvijek na raspolaganju i spreman je pružiti ruku u svakom trenutku. Osim toga u kleti se svi osljovljavaju u deminutivima. Tako je Joža Jožek, Ivan Ivek, Marija Marica i tako redom.

Okupljanje prijatelja i međaša

Vinkovo je dan kada se tradicionalno prvi puta u novoj godini ide u vinograd gdje se oreže jedan čokot, a loza ponese kući i stavi u vodu. Zbog topline loza će vrlo brzo potjerati i to je prema običajima znak kakva će biti nova vinogradarska godina. Ukoliko potjera s grozdovima bit će dobra, a ukoliko potjera samo s lišćem biti će loša.

Orezivanju čokota je obred koji ima nekoliko faza. Prvo treba na lozu povješati suhe kobasice i slaninu, da bi godina bila rodna. Nakon toga se čokot mora zaliti najboljim vinom iz prethodne berbe sa željom da u ovoj godini bude bolje od prošlogodišnjeg. Sve to prati vinski biskup koji biranim riječima tepa lozi, ali sve po strogim vinogradarskim pravilima upisanim u vinogradarske štatute. Prisutni odgovaraju na biskupove riječi, pjevaju prigodne vinske pjesme, a da bi pjesma bolje tekla grla se kvase vinom.

Kada obred u vinogradu završi odlazi se u vinski podrum gdje domaćin daje na kušanje razna vina. Kada se kušaju sva vina odabere se ono koje će se piti cijelu večer.

Daljnji program odvija se u kleti, bolje reći u vikendici jer klet kakvu pamtimo iz Dudekovih Gruntovčana s današnjim kletima, koje su komforne vikendice, nema nikakve veze. Fešta se protegne duboko u noć, ali nitko ne planira kući, već odlazi na spavanje u vlastitu klet u blizini zbog pojačanih policijskih ophodnji na prometnicama.

Prioritetan posao

Tradicija je da se s rezidbom vinograda u priobalju počinje već u siječnju nakon blagdana svetog Vinka. Doduše ne treba žuriti s rezidbom, jer što se vinograd ranije poreže ranije počinje s vegetacijom, a tada su veće opasnosti da strada od proljetnih mrazeva. U kontinentu govore da vinograd treba rezati za na početku Velike devetnice svetom Josipu, a to je bilo jučer. Pravilo o rezidbi vinograda iz kontinenta ovog proljeća prenijelo se i u Dalmaciju. Nije to zbog neke nove tehnologije ili hira vinogradara, već je razlog što se ranije zbog lošeg vremena rezidba nije mogla obaviti u planiranom roku.

Rezidba je prioritetan posao jer su kod ranih sorti počeli bubriti pupovi. Nije samo rezidba posao koji treba ovih dana obaviti u vinogradu. Treba poskidati s armaturne žice odrezanu lozu, zatim je izvući iz redova, a potom slijedi proljetno oranje, gnojidba, a ubrzo će i prskanje protiv bolesti i štetnika.

U mladom vinogradu treba formirati uzgojni oblik koji ostaje do kraja životnog vijeka vinograda. Kod nas je tradicija da se formira dupli kordonac, što znači da se prošlogodišnja dva lucnja prikraćuju na dva do tri pupa u visini prve žice. Na njima će se formirati glave s pupovima koje se tradicionalno režu svake godine na dva pupa. Stručnjaci preporučuju da se ostavlja po jedan pup na svakoj glavi jer se na taj način smanjuje prinos, a povećava kvaliteta grožđa.

Vezivanje lucnjeva

Kod mladog vinograda starog dvije godine kod rezidbe mora se odmah formirati budući panj na način da se lucnjeve veže za prvu žicu čime oni dobivaju vodoravni položaj. Rezidba ide relativno brzo, ali je sporo vezivanje lucnjeva. Tu treba biti posebno pažljiv jer lucnjevi kod savijanja lako pucaju.

U vinogradu gdje su prisutne sorte sitnih grozdova kao što su merlot i syrah ne reže se na kratki rez, odnosno ne režu se na štrljak kako se tradicionalno reže vinova loza u Dalmaciji, već se reže na lucanj. Razlog tome je što sorte sitnog grozda daju najveći grozd s najviše šećera na srednjim pupovima. Ovisno o planiranom prinosu i željenoj kakvoći ostavlja se dužinu lucnja. Tijekom vegetacije provodi se korekcija u prinosu tako da se prilikom orezivanja odbacuje suvišak grožđa. Po čokotu ne smije biti nikako više od dva kilograma grožđa da bi se od njega proizvelo kvalitetno i vrhunsko vino. To je oko 8 tisuća kilograma po hektaru. Većina naših vinogradara teže prinosu od najmanje tri, pa i četiri kilograma grožđa po čokotu, pa se čude što im šećer u berbi za najboljih godina ne prelazi 16 do 17 posto.

Posao rezidbe sastoji se od nekoliko faza. Nakon što se odreže loza na željeni uzgojni oblik, potrebno je izvući lozu iz armaturne žice. To je također mukotrpan posao jer se loza viticama zaplela oko žice. Ukoliko su krenuli pupovi kod skidanja loze s armature, treba biti oprezan da se pupovi ne otrune. Nakon toga treba svu odrezanu lozu sakupiti i iznijeti iz vinograda.

Obredne faze

Orezivanju čokota je obred koji ima nekoliko faza. Prvo treba na lozu povješati suhe kobasice i slaninu, da bi godina bila rodna. Nakon toga se čokot mora zaliti najboljim vinom iz prethodne berbe sa željom da u ovoj godini bude bolje od prošlogodišnjeg

Rezidba i u Dalmaciji

Pravilo o rezidbi vinograda iz kontinenta ovog proljeća prenijelo se i u Dalmaciju. Nije to zbog neke nove tehnologije ili hira vinogradara, već je razlog što se ranije zbog lošeg vremena rezidba nije mogla obaviti u planiranom roku