Otvorena izložba u sklopu projekta »Mediteran – između valova i ljudi«

»Mediteran – između valova i ljudi« projekt je koji su pokrenuli Centar nezavisne kulture i Udruga Mala filozofija, uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, povodom obilježavanja trideset godina Euro-Mediteranskog partnerstva.

U duhu te obljetnice, Zadar je postao pozornica susreta umjetnosti, filozofije i identiteta – od izložbe fotografija »Pogledaj Mediteran« u Kneževoj palači, do promocije književnih i stručnih publikacija koje propituju što danas znači biti dijelom mediteranskog kruga, ali i radionica te filmskih projekcija.

Izložba »Pogledaj Mediteran« nastala je nakon istoimenog međunarodnog fotonatječaja, provedenog u sklopu projekta, a koji se održava kao dio nacionalne kampanje »30 dana za 30-godišnjicu Euro-Mediterana«.

– Tema natječaja bila je »Mediteran u kontrastu«. S jedne strane očuvani krajolici, stare gradske jezgre i svakodnevni život, a s druge strane prostor pod pritiskom turizma, apartmanizacije i kapitala. Nakon selekcije pristiglih radova, kojih je bilo čak 360, stručni žiri u sastavu Aleksandar Bonačić, Vinko Radovčić i Milan Šabić odabrao je dvadeset najboljih fotografija koje su izložene u Narodnom muzeju Zadar, a prethodno su bile predstavljene u klubu Azimut u Šibeniku. Ovoga petka, 14. studenoga, izložba će biti postavljena i u Centru za kulturu u Bolu na Braču, kazao je jedan od organizatora, izv. prof. dr. sc. Bruno Ćurko iz Udruge Mala filozofija.

Tisuću riječi

Među dvadeset odabranih finalista proglašena su i tri najbolja autora. Prvo mjesto osvojila je Silvija Butković iz Đakova za fotografiju pod naslovom »Jin Jang«. U svom radu spojila je osobni doživljaj Mediterana s motivima djetinjstva i prostora koji je oblikovao njezin umjetnički senzibilitet.

– Budući da trenutačno živim u slavonskoj ravnici, a odrasla sam na otoku Lošinju, gdje je Mediteran usko povezan s mojim emotivnim doživljajem prostora i svjetla, ova mi je fotografija posebno draga. Snimljena je u uvali Rovenska, nedaleko od Velog Lošinja, i u njoj sam pokušala spojiti staro i novo – prirodu i tragove vremena – u jednu uravnoteženu cjelinu. Slavonska ravnica ima svojih motiva i ljepota, ali kamen, mediteranski pejzaž i more nose neku drugu vrstu fleksibilnosti i povijesti. Mislim da će mi taj motiv uvijek ostati podsjetnik na mjesto gdje sam provela djetinjstvo, istaknula je Butković koja je na ovoj izložbi predstavila još jednu fotografiju – »Istarske priče«.

Drugu nagradu osvojio je Zadranin John Čolak za fotografiju »Comunique«, nastalu u Palermu na Siciliji.

– Fotografija prikazuje dvije nonice koje sjede u maloj uličici, kali. Fotografija je nastala slučajno. S jedne strane imate glavnu ulicu – bogatu, punu trgovina i mode – a tek koji metar dalje, u toj uskoj uličici, sve je jednostavno, siromašno, prepuno klima-uređaja i starih zidova. Ali tu je ostao duh Mediterana – ljudi se odmaraju, razgovaraju, gledaju svoja posla, opušteno, bez žurbe. Slika sama priča priču. Uvijek kažem: fotografiram zato da ne moram objašnjavati, jer jedna slika doista govori tisuću riječi, rekao je Čolak.

Raznolik mozaik

Treće mjesto pripalo je Robertu Brkljači za neimenovanu fotografiju, kojom donosi napet kadar odnosa prostora u preobrazbi, zidove koji pamte prošlost te nove strukture koje se nameću kao znak suvremenosti. Na izložbi su sudjelovali i brojni drugi autori koji su svaki na svoj način istražili složeni identitet Mediterana.

–​ Snježana Torbarina propituje prolaznost vremena kroz motive svakodnevice uz more, dok Tomislav Grzunov u svojim analognim fotografijama bilježi tišinu trenutka i ljepotu jednostavnih prizora. Mia Knežević donosi kritički pogled na turistički Mediteran, gdje se autentičnost gubi pod slojevima reklama i komercijalne slike, a Lucija Grdović u svojim kadrovima traži ravnotežu između prirodnog pejzaža i ljudske intervencije, objasnio je Ćurko te dodao kako Goran Gajić i Goran Dorić bilježe prizore svakodnevnog života, dok Jerolim Vulić promišlja odnos između slike, sjećanja i osobnog doživljaja. Ivan Dragišić istražuje kontrast tradicije i urbanog ritma, a Joško Stipanović promatra prolazak vremena kroz napuštene prostore i arheološke pejzaže. Boško Lučev suprotstavlja tradiciju i suvremenost, dok Ana Šesto pronalazi poeziju u mirnom, gotovo meditativnom prizoru smiraja dana.

–​ Ana Stipanović prikazuje Mediteran kao prostor tišine i pripadnosti, Dinko Neskusil vraća pogled prema neposrednom i jednostavnosti života uz more, a Maja Komar humorom i ironijom povezuje kulturnu baštinu s današnjim vremenom, rekao je Ćurko zaključivši kako njihovi radovi čine raznolik mozaik, ali skladnu cjelinu kojom dočaravaju duh Mediterana.

Izložba se može razgledati do 20. studenoga.