Autor projekta Vrata Zadra ne dvoji: Stara zgrada Kazališta lutaka može se ukloniti!

Iako je gradonačelnik Šime Erlić naglasio kako potencijalno rušenje stare zgrade Kazališta lutaka nije povezano s projektom Vrata Zadra akademika Nikole Bašića, u javnosti se ipak opet aktualizirala ta tema. Kako je Erlić kazao za naš list, projekt Vrata Zadra sastoji se od tridesetak projektnih komponenti i novih javnih sadržaja i ima svoj neovisni razvojni put. Smatra da je to plemenita ideja valorizacije i razvoja tog prostora, ali da se o tome može razgovarati u vremenu koje je pred nama.

Plan u ladici

Podsjetimo, riječ je o projektu koji niz godina »podiže prašinu«, usprkos činjenici da ga njegovi autori nisu nikada javno prezentirali. Grad Zadar je 2008. godine organizirao opći, javni, anonimni anketni natječaj za »izradu idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenja detaljnog plana uređenja Ravnice – Zadar«. Natječaj je ambiciozno raspisan sa zahvatom koji je, osim Ravnica, obuhvaćao još tri cjeline: uvalu Jazine, utvrdu Forte, odnosno Park Vladimira Nazora i obalni pojas od Foše do kupališta Kolovare. Prvu nagradu na natječaju osvojio je rad Bašićeve tvrtke »Marinaprojekt« d.o.o. s brojnim vanjskim suradnicima, a natječajem se dobio program i prostorni koncept po kojemu se mogao izraditi provedbeni planski dokument (UPU) koji ima snagu zakona, a temeljem kojega se zamišljeno može ostvariti u prostoru.

No, taj plan nije donesen 17 godina. Grad, dakle, ni do danas nije napravio ništa od planske dokumentacije koja bi bila izvedena iz tog prvonagrađenog natječajnog rješenja. U međuvremenu, pet godina nakon provedenog natječaja, 2013. godine, izrađen je promotivni dokument pod nazivom Vrata Zadra. U osnovi se radi o istom natječajnom rješenju, ali ovaj put fokusiranom samo na prostor Ravnica i utvrdu Forte i s imenom kojim se moglo marketinški uspješnije komunicirati. Svejedno, i dalje je sve ostalo »mrtvo slovo na papiru«.

– Naravno, u međuvremenu su se dogodile neke promjene od kojih je najvažnija ona da su zadarske zidine uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, a zona Ravnice u njihovu zaštićenu (buffer) zonu. Izrađen je projekt preuređenja Muraja na kojem više nema mjesta za automobile. Realiziran je projekt TIC-a i Kneževe palače. Dogodile su se velike promjene u prometu, primjerice, odlazak trajektnog prometa iz gradske luke, jačanje taksi servisa i drugih oblika prometa… Dovršeni su trgovački centri koji su shopping ponudu doveli do stanja zasićenosti, govori Bašić o promjenama koje, usprkos svom značaju, nisu opovrgle polazišta i ciljeve prvotnog idejnog rješenja.

Sada, toliko godina kasnije, a govoreći konkretno o potencijalnom rušenju stare zgrade Kazališta lutaka, Bašić ističe da, prema hijerarhiji vrednovanja, sve što je nastalo u bliskom kontaktu s bedemima, ma kakvu god imalo vrijednost, ne može biti iznad vrijednosti zaštićenog spomenika, iznad bedema.

– Iako sam zagovornik očuvanja urbane slojevitosti, u ovom slučaju dvojbe nema, moje mišljenje ostaje isto, stara zgrada Kazališta lutaka može se ukloniti. A odluka o tome predstavlja čin urbane razvojne strategije. Po toj strategiji mogu se i moraju u tom obuhvatu ukloniti i druge zgrade čiji karakter i čija vrijednost, građevinska ili umjetnička, doseže razinu koja je daleko ispod one vrijednosti koju postavljaju bedemi koji su ušli na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, ističe Bašić.

Nikakva komercijala

Akademik Bašić podsjeća kako se projektom Vrata Zadra reafirmirao toponim Ravnice te da se građenje »u visinu« odmaknulo od bedema prema Ulici Marka Marulića, kako bi se zidine mogle doživjeti u svom punom sjaju.

– Uz tu ulicu postavljen je niz javnih sadržaja, isključivo onih koji služe podizanju kvalitete urbanog, kulturnog i društvenog standarda grada Zadra. I nikakve nekretninske komercijale, naglašava ugledni arhitekt.

– Želim da zadarska javnost spozna da ovaj projekt i taj bogomdan prostor omogućavaju da prijeđemo novi, razvojni, urbani prag. Zadar je razvio urbanu infrastrukturu, a sada mora razvijati kulturnu i socijalnu infrastrukturu te doseći novu razinu kvalitete urbanog standarda, zaključuje Bašić.

Hibridnost sadržaja

U programskom smislu, ovaj projekt karakterizira hibridnost sadržaja, a programska mješovitost, objašnjava Bašić, nije nastala samo iz želje da se osigura životnost ovog prostora kroz ponudu različitih sadržaja za različite korisnike tijekom različitog vremena, nego iz realnih potreba. A te su stvarne potrebe grada Zadra, za čije je razrješavanje prostor Ravnica idealan, pitanje prometnog funkcioniranja povijesne jezgre, realizacija kulturnih sadržaja nedostajućih na razini čitavog grada (koncertna/kongresna dvorana, centar scenskih umjetnosti, kazalište), održivo upravljanje turističkim posjećivanjem povijesne jezgre (kontrolirani tourist flow), profilirana, selektivna, komercijalna ponuda za posjetitelje, turiste i građane, uređenje prostora u direktnom kontaktu sa spomenikom svjetske baštine, stvaranje novog javnog prostora jakog simboličkog naboja na rubu povijesne jezgre…