Gripa ubila tisuće ptica, a Hrvatsku brine i salmonela

Zabrinutost vlada u cijeloj Europi zbog porasta broja divljih ptica pozitivnih na visokopatogenu influencu ptica (VPIP) prototipa H5N1. U čak 26 zemalja od 1. rujna do 31. listopada prijavljeno je 106 izbijanja VPIP-a u peradi, 22 u ptica u zatočeništvu i 456 u divljih ptica, navodi Ministarstvo poljoprivrede. Seoba je ptica selica u toplije krajeve, a one šire virus. Ove godine su posebno pogođeni ždralovi, no visokopatogeni virus potvrđen je u gusaka, pataka i drugih vrsta.

– S obzirom na to da su zaražene divlje ptice jedan od znatnijih čimbenika širenja infekcije na perad – direktnim ili, češće, indirektnim načinom, kontaminiranom hranom, opremom, alatom i dr., posebno zabrinjava porast broja izbijanja VPIP-a u divljih ptica, upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede i podsjećaju da su zbog izrazito visokog rizika od pojave VPIP-a u Hrvatskoj na snazi preventivne mjere.

Ne stignete reagirati

– Bolest je izrazito patogena, dok je otkrijete, perad već masovno ugiba. Ne stignete ni reagirati. Uzimaju se uzorci za cijelo jato i ide eutanazija, virus nema lijeka. Često se zna da pri čekanju nalaza budu dodatna uginuća, kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.

Podsjeća na dva relativno nedavna slučaja u nas, 12.000 purana u Podravini i Slavonskom Brodu, koji se nalaze, ističe, na migratornoj ruti divljih ptica.

Mjere propisane za cijelu zemlju odnose se na obaveznu provedbu higijenskih i biosigurnosnih mjera. Obavezno je držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu tako da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) mora se držati odvojeno od ostale peradi.

Dosad u Hrvatskoj kod druge peradi virus nije zabilježen, no krajem listopada Slovenija je prijavila prvu pojavu VPI-aP u ovoj godini, u jednog crvenokljunog labuda, nađenog uginulog na području Velenja, a u Njemačkoj je zbog ptičje gripe, nakon izbijanja epidemije na farmama, već uništeno više od 200 tisuća kokoši, pataka, gusaka i purana.

Prema pisanju Deutsche Wellea, zaražene ptice, uginule, padaju s neba, ljudima pred noge – selidbom selica broj zaraženih jedinki naglo raste, među ždralovima je to dosegnulo nezapamćene brojke. Dosad ih je u toj zemlji uginulo oko 2000.

Uginule ptice skupljaju se kamionima. Procjena rizika u toj je članici EU-a podignuta na razinu »visok«. Zaraza je ove godine ušla na 50 farmi u zemlji, od kojih samo u listopadu na 26. Kada je riječ o pomoru ždralova, najmasovniji je na sjeveroistoku zemlje, gdje im je najveće odmorište u Europi.

Uzgajivači peradi u Njemačkoj traže mjere poput obveznog držanja peradi u zatvorenom uzgoju. Strah od ekonomskih šteta u proizvodnji je velik, kako u proizvodnji mesa peradi tako i jaja, pa se upozorava i na mogućnost njihove nestašice.

Većina peradarskih farmi u Hrvatskoj radi sa zatvorenim uzgojima, s oznakama »2« i »3«, a onih s oznakom »0« (ekološka) i »1« (farme s ispustom) samo je nekoliko. Hrvatski peradari kažu kako su ionako pod stalnim kontrolama i da imaju »najrigoroznije programe u cijeloj Europi«. Domaće peradare više zabrinjava salmonela.

Cijena jaja raste

– Upoznati smo sa stanjem vezanim za ptičju gripu u Europi i to je jedan od glavnih razloga što je cijena jaja u Europi otišla drastično gore, jer je virus poharao brojne farme. S obzirom na to da je to vrlo zarazna bolest, ne začuđuje što je situacija takva, no Hrvatska nije imala tih problema, osim na nekoliko farmi purana.

Iskreno se nadam da će tako i ostati, salmonela je ta koja hrvatskim peradarima stvara probleme, zbog čega mi otkupljujemo jaja u Europi i zbog čega nam je jako teško konkurirati hrvatskim jajima, čija je cijena također išla gore, kaže Katarina Lukač, voditeljica prodaje u peradarstvu Lukač.

– Domaćem peradaru najveća je prijetnja salmonela, a uzorkovanje na nju svakih je osam tjedana i u stalnom smo iščekivanju i napetosti što će reći nalaz jer trpimo velike ekonomske štete, čak i kad je on negativan.

Biosigurnosne mjere toliko su kod nas već propisane i toliko ih provodimo otprije da smo stalno pripremljeni i protiv ptičje gripe. Farme su zatvorene, nitko na njih ne može, jedino zaposlenici, kaže jedan od domaćih peradara, želeći ostati anoniman.

– Peradarske farme u nas jako su moderne i zatvorene i taj tip proizvodnje doveden je do vrhunca, tako da nemaju doticaja s vanjskom populacijom. Jedino faktor u tom slučaju može biti čovjek, pogotovo to ne bi smjeli biti oni u doticaju s lovom, pogotovo s lovom na vodenu perad, kaže Zemljak.