Petar Lozo: 'Zdravijim stilom života protiv karcinoma u postmenopauzi'

Listopad je međunarodno prepoznat kao mjesec borbe protiv raka dojke, a tijekom njega obilježava se niz važnih datuma posvećenih zdravlju žena – 4. listopada Dan ružičaste vrpce, 7. listopada Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, 10. listopada Svjetski dan mentalnog zdravlja, 18. listopada Svjetski dan menopauze te 20. listopada Svjetski dan osteoporoze. Povodom toga je u Gradskoj knjižnici Zadar doc. prim. dr. sc. Petar Lozo iz Udruge Zagrljaj zdravlja za dar održao predavanje pod nazivom »Rak dojke, menarha, menopauza i prozori – u kakvoj su svezi?«.

Rana menarha

Povodom toga, dr. Lozo je pojasnio kako na pojavu raka dojke utječe niz rizičnih čimbenika – od postojanja karcinoma u jednoj dojci, genetske predispozicije poput prisutnosti BRCA1 ili BRCA2 gena te opterećene obiteljske anamneze (majka, sestra ili kći), pa sve do hormonskog nadomjesnog liječenja, nezdravog načina života, pretilosti, stresa, pušenja, tjelesne neaktivnosti i ovisnosti. Međutim, posebno se osvrnuo na dva rizična čimbenika – ranu menarhu (pojavu prve menstruacije) i menopauzu (trajan prestanak menstruacije) – koje je izdvojio kao ključne faze hormonskih promjena povezanih s povećanim rizikom od razvoja bolesti.

– Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod najčešćih sijela raka u novootkrivenih slučajeva kod žena u 2022. godini rak dojke bio je na prvom mjestu s 3.088 oboljelih. Rak je u Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem i drugi najvažniji uzrok smrti, odmah iza bolesti srca i krvnih žila. Istraživanje Reinera i suradnika iz 2007. pokazalo je kako se Hrvati upravo najviše boje malignih bolesti, a tek nakon toga bolesti srca. Prema statistikama, pojavnost raka dojke najčešća je kod žena starijih od 60 godina – čak 60 posto. Najveći rizik, međutim, bilježi se kod žena starijih od 75 godina, koje najčešće nisu uključene u nacionalni preventivni program, a trebale bi biti. Dakle, kod žena od 20 do 80 i više godina najčešći je rak dojke, dok je kod djevojaka od 10 do 19 godina najčešći rak štitnjače, a kod onih mlađih limfatična leukemija i tumori mozga, pojasnio je dr. Lozo.

Kako pojašnjava, upozoravajući čimbenici rizika za rak dojke su prva menstruacija prije 12. godine, menopauza nakon 55. godine života, prva trudnoća nakon 30. godine ili nerotkinje, dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva ili hormonskog nadomjesnog liječenja u menopauzi te prekomjerna debljina nakon menopauze.

Smanjenje mortaliteta

– Rak dojke prije menopauze u 61,2 posto slučajeva može se pripisati različitim čimbenicima povezanim sa životnim navikama ili genetikom, dok se nešto manje od 40 posto može pripisati stilu života, pojašnjava dr. Lozo i dodaje kako bi se oko 53 posto karcinoma u postmenopauzi moglo izbjeći promjenom ponašanja, odnosno zdravijim stilom života.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 29. lipnja 2006. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, čime je, uz veću prevenciju, utvrđena i veća pojavnost ove maligne bolesti.

– Porast pojavnosti raka dojke u Hrvatskoj vjerojatno je kombinacija boljeg odaziva na preventivne programe i sve starije životne dobi, ali i odraz promjena u rizičnim čimbenicima. Žene kasnije rađaju, imaju manji broj djece, pretile su nakon menopauze te žive nezdravim životnim stilom, ističe dr. Lozo.

Međutim, ističe kako je mortalitet od raka dojke niži nego kod ostalih sijela raka. U razdoblju od 2007. do 2020. godine smrtnost od raka dojke smanjila se za 23 posto, što upućuje na to da je Hrvatska bolja od prosjeka Europske unije.

– Poboljšanje preživljavanja, kao i smanjenje mortaliteta, posljedica su sve boljeg odaziva na Nacionalni program, napretka metoda liječenja – od kirurgije, kemoterapije, radioterapije do biološkog i hormonskog liječenja. Omogućeno je i osobno, ciljano liječenje na temelju tumorskih podtipova. Tome u prilog idu i organizacijska poboljšanja, standardizirani terapijski protokoli te multidisciplinarni timovi, kaže dr. Lozo.

Prema podacima Registra za rak, koji su predstavljeni na 18. hrvatskom onkološkom kongresu u ožujku ove godine, petogodišnje preživljavanje od raka dojke u Hrvatskoj iznosi 87 posto.

Liječnici i životni vijek

– Zemlje Sjeverne Amerike i sjeverne Europe bilježe petogodišnje preživljavanje iznad 90 posto. Zašto Hrvatska ne može bolje? Jer se ne mijenja zastarjeli ustroj zdravstvenog sustava i izostaje učinkovita prevencija. Hrvatsko zdravstvo je izokrenuta piramida – medicinski neučinkovit sustav bez ravnomjerne raspodjele liječnika. U Zadarskoj županiji, kao i u ostatku Hrvatske, omjer broja ginekologa prema liječnicima opće prakse je 1:8, dok je broj pregleda dojki kod ginekologa i liječnika opće prakse u omjeru 300:1, istaknuo je dr. Lozo, upozorivši kako se zbog takvog neučinkovitog sustava događaju prerane smrti.

Životni vijek u Hrvatskoj tri je godine kraći od prosjeka EU-a. Pritom su, najranjivija skupina liječnice, koje prosječno umiru u 52. godini života. Zatim slijede branitelji, s prosječno 55 godina života, a nakon njih liječnici s 55,4 godine.

– Dakle, liječnici u Hrvatskoj imaju najkraći životni vijek u odnosu na ostatak Europe. Osim toga, tu si i branitelji te adolescenti, dodaje.

Dr. Lozo posvetio je posebnu pažnju menarhi, odnosno prvoj menstruaciji u životu djevojčice, koja označava početak puberteta i plodnosti. Obično se javlja u dobi od devet do trinaest godina, dok je prosječna dob između dvanaeste i trinaeste godine.

– Ovisi o genetskim, biološkim, prehrambenim i drugim čimbenicima okoline. Djevojčice s prekomjernom tjelesnom težinom dobit će svoju prvu mjesečnicu ranije. Dob nastupanja prve mjesečnice sve je manja. Znanstvenici su zabrinuti, a tome svakako doprinosi aktualna pandemija pretilosti. I sami svjedočimo kako se u blizini škola nalazi najmanje jedna, a često i dvije do tri pekare. No, dobra je stvar što na to možemo utjecati, naglasio je dr. Lozo te istaknuo kako postoji uska veza između menarhe i indeksa tjelesne mase.

»Menopauzalni prozor«

Naime, istraživanja su pokazala povezanost kod djevojčica od pet do devet godina odnos između indeksa tjelesne mase i većeg obujma struka itekako je povezan s ranijim javljanjem prve mjesečnice. Pritom dr. Lozo upozorava kako je rana menarha povezana s kasnijim zdravstvenim problemima, kao što je rak dojke, ali i s mogućnošću da djevojčice ranije stupaju u spolne odnose u odnosu na one kod kojih se prva mjesečnica javila kasnije. Samim time povećava se rizik od adolescentnih trudnoća, ali i obolijevanja od spolno prenosivih bolesti.

– Djevojčice koje su dobile menarhu prije ili u dobi od 11 godina imaju 51 posto veći rizik za razvoj gestacijskog dijabetesa tijekom trudnoće. Svaka ranija godina menarhe povećava taj rizik za deset posto. Stoga bi kontrola tjelesne težine i indeksa tjelesne mase trebala započeti još u predškolskoj dobi, upozorava.

Također, pojasnio je kako kod žena koje stupe u menopauzu razina ženskih hormona drastično pada, za razliku od muškaraca kod kojih se taj pad događa postupno.

– Menopauza je razdoblje 12 mjeseci nakon izostanka posljednje mjesečnice, a događa se između 45. i 55. godine života. Uslijed toga dolazi do promjena u središnjem živčanom sustavu. Žene mogu biti razdražljive, tjeskobne i depresivne, emocionalno labilne, izgubiti libido i energiju te imati vazomotorne tegobe i strah od starenja. Dakle, to je vrijeme u kojem se pojavljuju simptomi prijelazne dobi ili »menopauzalni prozor«. Prema kliničarima, to je optimalno vrijeme za liječenje simptoma prijelazne dobi, a uvođenje terapije postaje svojevrsni »prozor mogućnosti«. I Zadar ima znanstvenike koji istražuju menopauzalne prozore, a pogled kroz njih omogućuje temeljne spoznaje o znanjima i funkcijama koje nisu u reproduktivnoj domeni, a na koje utječu spolni hormoni. Dakle, to je dio normalnog procesa starenja koji može biti izvor psihološkog stresa ili nestabilnosti. Neke žene su ranjivije na te tegobe od drugih, pa je menopauza povoljno vrijeme za istraživanje i promicanje zdravlja. Osim bioloških, veliku ulogu igraju kultura i socijalno okruženje, stil života, psihosocijalne i fiziološke varijable, apostrofirao je dr. Lozo te podsjetio kako u Zadru djeluje udruga Europa Donna, u koju se žene mogu volonterski uključiti.

Pokušaji suicida

Također, za kraj izlaganja kratko se osvrnuo i na važnost javnozdravstvene svijesti i samosvijesti o važnosti prevencije kod adolescenata.

– Svako peto dijete je anksiozno ili depresivno. Mentalni poremećaji porasli su za 300 posto u godinu dana. Pokušaji suicida za 280 posto. Posljednjih deset godina oko 550 osoba. Dakle, zbog samoubojstava smo posljednjih deset godina izgubili tri školska razreda. Dokle ćemo nijemo promatrati kako tehnologija i ideologije opijaju i ubijaju djecu? Što zanima generaciju baby boomera, X, milenijalaca, Z i Alfa? Tko živi u stvarnosti, a tko u virtualnom svijetu? Potrebno je preoblikovati zdravstveni sustav u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama. Oko 70 posto neiskorištenih mogućnosti za poboljšanje nalazi se u razdoblju prije nego što osoba potraži liječničku pomoć. Zdravlje treba biti na prvom mjestu, istaknuo je dr. Lozo citirajući McKinseya koji je rekao kako se za svaki uloženi dolar u poboljšanje zdravstvenog sustava vrati kao 1,30 dolara.

Za kraj je podsjetio na još jednu bitnu stvar, a to je kretanje broja živorođenih i umrlih u Hrvatskoj od 1901. do 2021. godine, gdje se jasno vidi da je trend pada konstantan.

– Bez djece nema budućnosti! Hrvatska je članica Europske unije s najvećim padom broja stanovnika od 2003. do 2022. godine, upozorio je dr. Lozo dodavši kako tome pridonose zdravstveni razlozi, ali i oni društveni, demografski.

PIŠE: ĐURĐA BALJAK