Najmanje 15 tisuća osoba s invaliditetom umrlo je ne dočekavši inkluzivni dodatak

Više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj i dalje čeka na rješenje o inkluzivnom dodatku, kojim su od 1. siječnja 2024. godine objedinjena četiri prava za osobe s invaliditetom: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja te novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Činjenica da će se nakon pozitivnog rješenja korisnicima inkluzivnog dodatka isplatiti svi zaostaci nije velika utjeha onima koji ga čekaju i dulje od godine dana, a sporošću birokracije posebno su pogođene obitelji čiji je član preminuo ne dočekavši inkluzivni dodatak.

Takvih je u Hrvatskoj, procjenjuje se, više od 15.000.

Ministarstvo socijalne politike, naime, ne priznaje pravo obitelji na nasljeđivanje prava na zaostale isplate inkluzivnog dodatka koje njihovi preminuli članovi nisu dobili zbog sporosti sustava, iako postoje i suprotna pravna tumačenja, a mnogi su zbog toga već pokrenuli sudske sporove za naplatu tog prava.

Preplavljeni predmetima

Kako tumače pravnici, ako je osoba preminula nakon što je rješenje o inkluzivnom dodatku doneseno, nasljednik ima pravo na pripadajući zaostali iznos isplata.

Iz resornog ministarstva poručuju, s druge strane, da su »prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati«.

– Ako osoba premine prije nego što je primila rješenje, ono postaje ništavno jer pravo na naknadu vrijedi tek od trenutka kada korisnik osobno primi rješenje.

Kada je riječ o obustavljenim postupcima, napominjemo kako nisu svi obustavljeni isključivo zbog smrti podnositelja zahtjeva, već i zbog ostalih razloga, kao što su slučajevi u kojima stranka, nakon podnošenja zahtjeva, od njega na kraju odustane ili kada zbog ponovnog pokretanja postupka nije utvrđena viša razina inkluzivnog dodatka, kažu nam u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Najavljuju da će Ministarstvo provesti evaluaciju učinka Zakona o inkluzivnom dodatku kako bi se utvrdilo ostvaruje li se cilj pravednije i učinkovitije podrške osobama s invaliditetom te kako bi se prepoznala područja koja treba unaprijediti.

No, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić ne slaže se s ovakvim stajalištem. Građani nisu krivi za dugotrajnost postupaka, niti za probijanje zakonskih rokova te bi nasljednici preminulih korisnika, ističe, morali ostvariti pravo na zaostale isplate.

– Građani nam se svakodnevno obraćaju zbog dugotrajnosti postupaka. Područni uredi Zavoda za socijalni rad i Zavoda za vještačenje trenutno su preplavljeni predmetima.

Sad su to većinom zahtjevi građana koji dosad nisu ostvarivali neko pravo temeljem invaliditeta, pa je kod njih potrebno vještačenje, prikupljanje dokumentacije, a to značajno produžuje postupak, veli Jurišić.

U pravobraniteljstvu su imali i nekoliko predmeta vezanih uz prava osoba koje su podnijele zahtjev, a nisu dočekale rješenje.