Projekti vrtića i škola pod pritiskom kratkih rokova! 'Tek protekom vremena...'

Više od tri milijarde eura iz Europske unije slilo se lani u državni proračun, što znači da je svaki deseti proračunski euro došao iz europskih izvora. Grad Zadar je tijekom 2024. godine povukao nešto manje od 2,5 milijuna eura iz EU-a, a u razdoblju od 2021. godine do kraja 2024. godine ukupno nešto više od 21 milijun eura. U istom periodu na realizaciju projekata utrošeno je 23,7 milijuna eura iz EU fondova.

Povučeno i utrošeno

Grad Zadar je 2021. godine iz EU povukao 5,2 milijuna eura, 2022. 6,1 milijun eura, a istim tempom iznos je rastao i 2023. godine, kada je iz EU stiglo 7,3 milijuna eura. U 2024. godini, s druge strane, bilježi se značajno manji iznos, niti 2,5 milijuna eura, kako pokazuju podaci iz konsolidiranih financijskih izvještaja Grada Zadra, pri čemu su u izračunu korišteni iznosi tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a, kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, tekuće pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa sredstava EU-a te kapitalne pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa sredstava EU-a.

U istom periodu na realizaciju je utrošeno 23,7 milijuna eura – 2021. godina završila je s utrošenih 9 milijuna eura, 2022. s 11,7 milijuna eura, 2023. s 2,5 milijuna eura, a 2024. godina sa svega nešto više od 500 tisuća eura.

Diskrepancija između iznosa povučenih i utrošenih sredstava iz EU fondova javlja se jer finalno povlačenje novca iz EU-a ne prati istovremeno i potrošnju na projekte. Kao što objašnjava pročelnica za EU fondove Stefani Mikulec Perković, najčešće se projekti prvo financiraju iz gradskog proračuna (predfinanciranje), nakon čega se trošak prijavljuje nadležnim tijelima, pa sredstva iz EU-a dolaze s vremenskim odmakom. Zato u jednom razdoblju Grad može evidentirati više utrošenog, a manje povučenog novca ili obrnuto.

– U pogledu prihodovne strane isto ovisi o vremenu izvještavanja projekata i odobravanju troška od strane nadležnih tijela, stoga je često prisutna disproporcija između utrošenih i uprihodovanih sredstava u određenom trenutku jer ista dolaze s odmakom, odnosno ulazi se u predfinanciranje projekata. Osim toga, period koji promatramo period je između dviju financijskih perspektiva u kojima se u biti završavaju projekti iz stare perspektive, a novi natječaji tek kreću, tumači Mikulec Perković, pa napominje da je tijekom 2021. godine uveden novi instrument, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Usporavanje i odgoda

– Projekti iz NPOO-a bili su aktualni u tom periodu jer NPOO ima kraći period implementacije i na istom je bio naglasak u pogledu natječaja u odnosu na klasičnu EU omotnicu. Naši projekti iz NPOO-a u tom periodu su vrtići, a problematiku sufinanciranja i kašnjenja s implementacijom smo već u više navrata pojašnjavali s obzirom na proračunsku nestabilnost, istaknula je gradska pročelnica.

Naime, prema Zakonu o proračunu Republike Hrvatske, gradovi, općine i županije obvezni su donijeti proračun za iduću godinu do kraja prosinca, kako bi s 1. siječnjem mogli početi s njegovom provedbom, no gradski proračun grada Zadra za 2023. godinu, donesen je s pet mjeseci zakašnjenja, a lani i ove godine na proračun se čekalo više od devet mjeseci. Kako tumači pročelnica, priprema i prijava EU projekata ovise o otvorenim natječajima, pa zbog višegodišnje proračunske nestabilnosti dolazi do usporavanja i odgoda realizacije, a višegodišnja nestabilnost proračunskog financiranja uvelike je utjecala na dinamiku provedbe ugovorenih EU projekata, ali i pripremu projektno-tehničke dokumentacije za nove projekte.

No, odgovor na pitanje postoji li opasnost da Grad Zadar izgubi pravo na dio ugovorenih EU sredstava zbog nepravodobne realizacije projekata iskristalizirat će se tek na proljeće 2026. godine.

– Tek protekom vremena, kada se približimo drugom kvartalu 2026. godine moći ćemo u cjelini procijeniti eventualna kašnjenja ili neispunjavanje projektnih ciljeva koje onda za sobom nosi i potencijalne financijske korekcije. Za sada smo za ugovorene projekte kapacitetima usmjereni na stizanje postavljenih rokova, naravno sve uz odgovarajuću proračunsku stabilnost, što je primjenjivo na sve kapitalne projekte, ističe Mikulec Perković pa objašnjava kako je u ovoj fazi najvažnije da su nadležna tijela donijela pozitivne odluke o produljenju provedbe kapitalnih projekata.

Vrtići i škole

Zbog toga, prema sadašnjoj planiranoj dinamici, na projektima koji su ugovoreni ne očekuju da će ostati neutrošenih bespovratnih sredstava koja su dodijeljena, posebice jer projekti vrtića imaju velik udio vlastitih sredstava. Naime, kako podsjeća gradska pročelnica, u izgradnji su tri objekta dječjih vrtića, a planira se i početak radova na energetskoj obnovi objekta u kojem se nalazi DV Radost na Višnjiku.

– Rokovi za završetak su izrazito kratki – lipanj 2026. godine, ali usmjereni smo na stizanje roka, naglašava pročelnica.

Prema Proračunu Grada Zadra za 2025. godinu, planirani prihodi od EU fondova iznose nešto više od 6,1 milijun eura pod stavkom Financiranje iz sredstava EU, a još nešto manje 107 tisuća eura očekuje se pod stavkom Refundacije iz pomoći EU-a, koja se odnosi na povrat sredstava koja Grad dobije od Europske unije nakon što je sam financirao projekt, a u ovom trenu u Zadru se provode ili pripremaju projekti vrijednosti veće od 60 milijuna eura.

Osim toga, kako ističe pročelnica, pred gradskom su upravom još brojni EU projekti, s posebnim naglaskom na izgradnje osnovnih škola od kojih je skoro svaka investicija pojedinačno vrijedna više od 10 milijuna eura.

Niz manjih projekata

– Točna vrijednost ulaganja ovisi u konačnici uvijek o ishodu provedenog postupka javne nabave, no u pogledu škola tu je EU sufinanciranje značajno veće u odnosu na vrtiće pa na pojedinim investicijama ide čak i do 100 posto, govori pročelnica, pa dodaje da je ulaganje u obrazovnu infrastrukturu jedan je od strateških prioriteta gradske uprave u ovoj financijskoj perspektivi.

Iako su kapitalni projekti u prostoru značajno vidljiviji, pročelnica podsjeća da se paralelno provodi cijeli niz vrijednosno manjih projekata poput projekta POKRET 2+, WIDESPREAD SCHOOL, RURACTIVE, RETHINK i drugi.

– POKRET 2+ obuhvatio je pružanje usluge potpore i podrške za 138 pripadnika starijih osoba i osoba s invaliditetom, WIDESPREAD SCHOOL je usmjeren na podučavanje izvan tradicionalnih učionica i jačanje međusobne suradnje učiteljskog osoblja u osnovnim školama, RURACTIVE se fokusira na implementaciju inicijativa utemeljenih na otočnim zajednicama i jačanju međusobnog dijaloga, a RETHINK na uključivanje i aktivno sudjelovanje mladih, manjina i ranjivih skupina u životu lokalnih zajednica i doprinosu razvoja lokalnih politika, a posebno kulturnih i kreativnih aktivnosti, naglašava Mikulec Perković.

Lani utrošeno svega
500.000 eura

Projekti se, kako tumači gradska pročelnica za EU fondove, pripremaju i prijavljuju ovisno o raspoloživim natječajima u određenom trenutku i često protekne i nekoliko godina od prijave do njihove realizacije, stoga je upravo tu vidljiva posljedica višegodišnjih nestabilnosti u pogledu prepreka za pripremu, prijavu i provedbu novih projekata.

– Svi projekti koje provodimo su u višegodišnjem modalitetu financiranja, pa se financijska sredstva raspodjeljuju po godinama ovisno o vremenu provedbe pojedine aktivnosti. Upravo zato i ukupan proračun Upravnog odjela za EU fondove varira iz godine u godinu, kao i postoci sufinanciranja. Primjerice, 2021. godina završila je s utrošenih 9 milijuna eura, 2022. s 11,7 mil. eura, a 2023. s 2,5 milijuna eura, a 2024. godina sa svega nešto više od 500 tisuća eura, tumači pročelnica Stefani Mikulec Perković.