PIJACA NA SAMRTI Broj prodavača prepolovljen u deset godina!

Prema podacima Udruge hrvatskih tržnica, 2010. godine na zadarskim je tržnicama bilo 340 klupa i 646 prodavatelja, a do 2021. godine te su se brojke osjetno smanjile, na 229 klupa i 203 prodavatelja. Danas Tržnica Zadar, kako potvrđuje direktor Tomislav Letinić, raspolaže s 214 klupa, a u ovom ih je trenutku, nakon što su sezonskim prodavateljima istekli ugovori, zauzeto svega 158.

Nadopuna djelatnosti

– Tržnica Zadar d.o.o. raspolaže s 214 klupa, odnosno štandova i stolova, a što se tiče njihove popunjenosti i broja prodavatelja, ukupno je na tržnicama u ovom trenutku zauzeto 158 štandova i stolova te 41 kiosk i pet drvenih kućica, a na našoj Veletržnici zauzeto je 29 prodajnih mjesta i dva prodajna prostora, navodi aktualne podatke direktor Letinić, uz napomenu da je do kraja kolovoza, odnosno rujna, kada su istekli ugovori sezonskim prodavateljima, popunjenost bila nešto bolja – 170 štandova i stolova.

Kad se podvuče crta, kako ocjenjue direktor Tržnice, posljednjih je godina prisutan trend pada broja prodavatelja, ali na sreću nije velik, riječ je o dva do tri prodavatelja godišnje.

– Sve tržnice u Hrvatskoj, ali i šire, imaju slične probleme, od kojih su glavni opadanje broja lokalnih proizvođača i manja posjećenost tržnica.

Problem su također i razlike u cijenama lokalnih i uvoznih proizvoda, govori Letinić pa dodaje da se dio tržnica takvoj situaciji prilagođava na način da mijenjaju ili nadopunjuju osnovnu djelatnost – komunalne usluge lokalnim proizvođačima, s drugim, novim djelatnostima, pa primjerice svoje prostore daju u zakup za nove djelatnosti poput ugostiteljstva i slično.

– Danas jedan dio tržnica posluje negativno, a naročito one koje nemaju na raspolaganju poslovne prostore i kioske, ističe Letinić.

Za ublažavanje ovakvih negativnih trendova neophodna je, kako naglašava, suradnja tržnica, gradova, županija, ministarstva te Udruge hrvatskih tržnica (UHT).

– Svima bi trebao biti osnovni cilj očuvanje postojećih i stvaranje novih lokalnih proizvođača, njihovo brendiranje i poticanje kako bi se što lakše održali na tržištu, ističe Letinić pa podsjeća da je 2006. godine UHT pokrenula certificiranje lokalnih proizvođača kako bi bili prepoznati, pa i danas oznaka »Proizvodi hrvatskog seljaka« potvrđuje izvornost i autentičnost proizvoda te omogućuje kupcima prepoznavanje domaćih proizvođača na tržnicama.

Sve manji broj lokalnih proizvođača problem je koji posebno pogađa tržnice u priobalju, gdje je više prisutan turizam i sezonalnost poslovanja, a u takvim okolnostima tržnicama poslovanje sve više ovisi o prodaji tekstila, suvenira, o ugostiteljstvu i slično.

S druge strane, u unutrašnjosti je taj problem manje prisutan, a što se najbolje vidi u broju certificiranih lokalnih proizvođača.

16 certificiranih

Prema podacima UHT-a, u 2024. godini najviše je certificiranih lokalnih proizvođača bilo u Sisku (106), Zagrebu (93), Osijeku (78). Koprivnici (59), Varaždinu (56), Čakovcu (41), Kutini (35), Županji (35), Daruvaru (28), Vukovaru (26), a na jedanaestom se mjestu, kao prvi grad iz priobalja, nalazi Zadar, odnosno Tržnica Zadar, sa 16 certificiranih lokalnih proizvođača.

Valja, doduše, pri tom napomenuti da se tržnice dobrovoljno uključuju u projekt certificiranja, pa se podaci odnose samo na one tržnice koje su članice UHT-a.

Što se tiče plaća zaposlenika na hrvatskim tržnicama, one variraju od grada do grada. Kako objašnjava direktor Letinić, neke tržnice imaju veliki broj popunjenih prodajnih mjesta ili se dijelom financiraju iz proračuna pa su financijski sposobnije i imaju nešto više plaće, dok su s druge strane cijene najma posvuda uglavnom slične.

Na zadarskim tržnicama cijena najma štandova računa se prema kvadratu drvenog štanda dnevno – ako se taj dan koristi, kvadrat se plaća 2,65 eura. Za jedan štand od dva kvadrata cijena iznosi 6,63 eura dnevno, što uključuje i 1,33 eura za najam vage.

Plaća se i rezervacija prodajnog mjesta na tržnici u iznosu od 50,20 eura mjesečno za dva kvadrata štanda. Kad se podvuče crta, onaj tko radi 30 dana u mjesecu, za dva kvadrata štanda mjesečno plaća 250 eura.

Ilustracije radi, u Puli rezervacija za dva kvadrata štanda iznosi 51 euro, a dnevno se uz to nadoplaćuje četiri eura po kvadratu, odnosno 70 centu uz ugovorni odnos. Cijena najma vage je 3,50 eura dnevno, što na mjesečnoj razini iznosi nešto manje od 200 eura za 30 dana s ugovornim odnosom, odnosno 396 eura bez ugovora.

Analiza prihoda

Prema UHT-ovoj Strategiji održivog razvoja hrvatskih tržnica 2022. – 2027., 2021. godine tržnice u Zadru imale su nešto manje od pet tisuća kvadrata, 229 klupa i 203 prodavatelja, a u Puli, u kojoj živi 20-ak tisuća stanovnika manje nego u Zadru, tržnice imaju dvostruko veću površinu te 100-tinjak klupa i oko 150 prodavatelja više nego u Zadru.

U Osijeku, gdje po popisu stanovništva iz 2021. godine živi oko 25 tisuća ljudi više nego u Zadru, tržnice raspolažu 10 puta većom kvadraturom, točnije s preko 49 tisuća kvadrata, a 2021. godine imali su 600-tinjak klupa i prodavatelja više od Zadra – raspolagali su sa ukupno 844 klupe na kojima se nalazilo 835 prodavatelja.

Ako se analiziraju prihodi tržnica u Zadru, Puli i Osijeku, Tržnica Zadar sukladno Financijskom planu za 2025. godinu, planira slične prihode kao i lani, u iznosu od 1,1 milijun eura.

Pri tom od zgrada i skladišta planiraju prihodovati 275 tisuća eura, od Adventa 237 tisuća eura, a od ribarnice nešto manje od 118 tisuća eura. Značajna sredstva planiraju i od zelene tržnice i rezervacije na zelenim tržnicama (157 tisuća eura) te javnih površina (90 tisuća eura) i Veletržnice (86 tisuća eura).

S druge strane, tvrtka Pula usluge i upravljanje tijekom 2024. godine od tržnica je, sukladno Izvještaju o poslovanju, uprihodila nešto manje od 920 tisuća eura, od čega se gotovo 595 tisuća eura odnosi na prihode od zakupa i korištenja prostora, a prihodi od rezervacija stolova na zelenim tržnicama i ostali prihodi tržnica iznose oko 155 tisuća eura.

Tržnici u Osijeku poslovni prihodi u 2024. godini iznosili su 1,4 milijuna eura, od čega su od izdanih računa (rezervacije klupa i zakupa poslovnih prostora) zaradili 829 tisuća eura, a od tržne naknade nešto manje od 280 tisuća eura. Prosječna neto plaća po radniku u 2024. godini iznosila je u osiječkoj Tržnici 911 eura.

Do 27 radnika

Tržnica Zadar jedna je od 12 tvrtki u (su)vlasništvu Grada Zadra. Ovisno o sezoni zapošljavaju od 25 do 27 ljudi. U Puli, u kojoj živi 20-ak tisuća stanovnika manje nego u Zadru, postoji devet trgovačkih društava u vlasništvu Grada, a tvrtka Tržnica Pula prije dvije godine pripojena je tvrtki Pula sport, zajedno s još dva gradska društva – Castrum Pula 97 i Fratarski, nakon čega je poduzeće preimenovano u Pula usluge i upravljanje d.o.o.

Prije pripajanja Tržnica je imala dvostruko manje zaposlenih od Tržnice Zadar, njih 12 (prema satima rada), pri čemu valja spomenuti da se djelatnost tržnice na malo ondje odvija na dvije lokacije (Centar i Veruda).

U Osijeku, pak, postoji 11 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada, a tvrtka Tržnica d.o.o. Osijek bavi se upravljanjem i organizacijom gradskih tržnica, iznajmljivanjem i upravljanjem vlastitim nekretninama te podrškom zakupcima. Oni posluju na tri javne tržnice na malo i pet prostora za prodaju na otvorenom, a na koncu prošle godine imali su 38 zaposlenih.

Kredit za tipizirane kioske i nadstrešnice

Gradsko vijeće nedavno je Tržnici Zadar dalo suglasnost za dizanje kredita od 350 tisuća eura zbog nabavke tipiziranih kioska i nadstrešnica sa zelenim krovovima za gradsku tržnicu na Poluotoku, a kako potvrđuje direktor Letinić, novi kiosci i nadstrešnice mogu se očekivati do sredine iduće godine.

– HBOR-u smo poslali novi zahtjev za kreditiranje i nadamo se da ćemo uspjeti završiti proceduru nabave i ugovaranje do kraja ove ili početka slijedeće godine, te da ćemo dobiti nove kioske i nadstrešnice do sredine 2026. godine, kaže Letinić, pa dodaje da se cijene zakupa novih kioska po metru kvadratnom neće mijenjati, ali će se površina za postavljanje nadstrešnica ispred kioska plaćati kroz cijelu godinu.

U sklopu pokušaja revitalizacije tržnice na Poluotoku, najavljuje se i uređenje ribarnice – za što, doduše, još nekoliko mjeseci treba pričekati odluku o dodjeli sredstava, zatim rješavanje problema parkirališta za kupce, a nedavno su počeli radovi na uređenju platoa kod zgrade Turističko-inforamctivnog centarna na koji će se proširiti Advent.

– U planu je da se taj prostor uredi do početka Adventa. TZ grada Zadra će u suradnji s ostalim organizatorima do sredine listopada definirati program na tom prostoru. Prostor bi se nakon Adventa trebao koristiti i za potrebe raznih događanja poput sajmova, u organizaciji tržnice, turističke zajednice i ostalih zainteresiranih. Vjerujem da će ta priča pozitivno afirmirati tu lokaciju koja bi i u budućnosti trebala zaživjeti za neke druge projekte koji bi građanke i građane privlačili na taj dio Poluotoka, ističe direktor Tržnice.