Hrvatska ima ulogu „vrata Sredozemlja za naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG) prema srednjoj Europi“, istaknuo je ministar, podsjetivši na njen „strateški položaj Hrvatske na raskrižju Mediterana i srednje Europe“, napisao je ministar na X-u.


Ministar ističe da Hrvatska time radi na svojem ključnom cilju, a to je energetska neovisnost od ruskih izvora energenata, ali „to znači da možemo isporučivati, možemo osigurati opskrbu za naše susjede, zapadni Balkan, Mađarsku, Slovačku Republiku, cijelu regiju“.




Hrvatska “pouzdan partner”


Hrvatski ministar je ranije na X-u odbacio prozivke mađarskog kolege Petera Szijjarta da Hrvatska profitira od rata u Ukrajini.


“Odlučno odbacujemo neutemeljene optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova Szijjarta koji Hrvatsku naziva „ratnim profiterom“. U stvarnosti, Mađarska profitira od jeftinog ruskog plina. Kako se globalna i regionalna energetska dinamika nastavlja razvijati, Hrvatska se ističe kao prirodno i strateško energetsko središte za Srednju Europu – pružajući siguran, raznolik i učinkovit pristup rutama opskrbe energijom”, objavio je Grlić Radman.


Tijekom izlaganja u Europsko-američkoj gospodarskoj komori u Houstonu u američkoj saveznoj državi Teksasu, Grlić Radman je pozvao na veću gospodarsku suradnju s Hrvatskom i pozvao na olakšavanje stabilnosti u transatlantskoj suradnji. Terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) počeo je s radom 1. siječnja 2021., a ministar je istaknuo da je prvi tanker koji je uplovio iz SAD-a bio upravo iz Teksasa.


U Omišlju na otoku Krku nalazi se terminal LNG koji se proširuje kako bi mogao primiti 6,1 milijardi kubičnih metara godišnje. Na istom se otoku nalazi i krak jadranskog naftovoda JANAF, ističe ministar, podsjetivši i na stratešku blizinu riječkoj luci, što sve čini Hrvatsku „pouzdanim partnerom za sigurnu opskrbu energijom i trgovinske tokove.“


Hrvatskoj je „prioritet energetska sigurnost“, što se vidi i iz drugih projekata u koje je Hrvatska aktivno uključena, kaže hrvatski šef diplomacije, misleći na male modularne reaktore koje država razvija, ali i aktivnim sudjelovanjem u europskom projektu IFMIF-DONES vrijednom više od 700 milijuna eura radi koji razvija istraživačku infrastrukturu za materijale koji će se upotrebljavati u budućim fuzijskim elektranama.


Hrvatska je usklađena s europskim ciljevima dekarbonizacije i klimatske neutralnosti do 2050. te ulaže u razvoj upotrebe vodika, rekao je ministar okupljenima u komori, a u prilog hrvatskoj posvećenosti energetici podsjetio je da Hrvatska zajedno sa Slovenijom vodi nuklearnu elektranu Krško.