Manji, udaljeni zadarski otoci sve atraktivniji: 'Svakako su atraktivni radi općeg imidža destinacije...'

Sa čak 237 otoka i hridi, naseljenih i nenaseljenih, zadarski je arhipelag pravi mamac za posjetitelje, bilo da traže jednostavan odmor s pogledom na nenaseljeni otok ili pak odmor u malim mjestima, gdje vrijeme teče sporije. Iako ih je tek 30 stalno ili povremeno nastanjeno, otoci su itekako tražena turistička odredišta.

Potvrđuju to i rezultati koji su na pučinskim otocima pod ingerencijom Grada Zadra i Turističke zajednice Grada Zadra ostvareni ovog ljeta, a koji kazuju kako je ostvareno skoro 10 tisuća dolazaka, što je za dva posto više nego prošle godine, kada ih je ostvareno 8.938, te 104.731 noćenje, što je devet posto više u odnosu na lani, kada je zabilježeno 96.355 noćenja. Hrvatsko je otočje po veličini drugo na Sredozemlju, a njihovu ljepotu i čari iz godine u godinu prepoznaje i sve više turista koji ih posjećuju. Iako je život na njima tijekom ljeta i u ostatku godine itekako različit, jedinstvena je prilika uživati u sporoj bodulskoj svakodnevici.

Plus i minus

Znaju to itekako u Turističkoj zajednici Grada Zadra te nam je direktorica Iva Bencun na ovu temu kazala kako su mali, udaljeni zadarski otoci atraktivni za razvoj turizma, ali mora se priznati, muče ih poteškoće u linijskom povezivanju te manjak smještajnih kapaciteta u njihovim, najčešće malim selima.

– Svakako su atraktivni radi općeg imidža destinacije koja promovira mediteranski, opušteni stil života, a koji je na otocima uvijek mirniji nego na kopnu upravo iz razloga manjih brojki. Tko god traži mir bit će spreman na udaljeniju i slabije povezanu destinaciju. S obzirom na informatičku povezanost, a koja je ljudima u današnje doba na prvom mjestu, fizička udaljenost više ne predstavlja problem. Što se tiče manjka smještaja to također odražava mogućnosti, želje i potrebe lokalnog stanovništva. Trenutačno smo i u izradi Plana upravljanja destinacijom koji svakako i ovo uzima u obzir pa i ovim putem pozivamo otočane na aktivno uključenje u izradu istog, najavila je Bencun, dodavši kako Turistička zajednica budući razvoj turizma na našim udaljenim otocima vidi kroz prizmu održivosti.

– Zadar, zadarska regija, ali i cijela Hrvatska je premala destinacija, da bismo pričali o velikim brojkama u turizmu. To već duže vrijeme spominjemo i, nakon niza godina ulaganja i promocije, dolazimo do toga da se sve više spominje kvaliteta u donosu na kvantitetu, naglašava Bencun.

Kada pričamo o kvaliteti to se ne odnosi nužno na cjenovno nedostupne usluge, već na autohtonu ponudu koja će svakako biti cjenovno viša.

Iva Bencun

Održivost

– Otoci su onaj dio ponude koji svakako ima još jako puno prostora upravo iz razloga slabije dostupnosti. Ponuda koja je tamo prisutna je daleko više prirodna i autohtona nego što je ona na kopnu, odnosno u gradovima. To treba sačuvati i dalje razvijati. Dakle, umjeren daljnji razvoj s naglaskom na autohtonost i kvalitetu, ističe Bencun.

Otočani, iako žele daljnji razvoj turizma, ne žele da turizam obuzme otoke. Pitanje je zato kako ih sačuvati od velikih investitora koji bi svojim ulaganjima promijenili njihovu vizuru te poremetili ravnotežu između ljudi i prirode.

– Puno je dionika u turizmu. Svi mi zajedno koji razvijamo turizam moramo biti svjesni da turisti dolaze radi kvalitetne, autohtone ponude koju ne mogu naći na drugim destinacijama. Ako razmišljamo dugoročno primarno je prvenstveno saslušati želje i potrebe otočana pa razvijati turizam temeljem takvih informacija, a ne razvijati ga mimo njih. U sustavu turističkih zajednica itekako smo svjesni toga; pozivamo i ovom prilikom sve druge dionike da se na isti način uključe u promišljanje i razvijanje daljnjih projekata. Opet ću pozvati sve da se uključe u donošenje Plana upravljanja destinacijom, ističe Bencun.