Marina Vujčić predstavila roman "Sigurna kuća": Pisanjem sam dala glas ženama koje ga nemaju

U Gradskoj knjižnici Zadar (GKZD) predstavljen je roman »Sigurna kuća« spisateljice Marine Vujčić. Djelo donosi potresnu priču o Ladi Lončar, ženi koja nakon ubojstva supruga, uglednog sveučilišnog profesora, završava u zatvoru. Između zidova kaznionice prisiljena je preispitivati vlastiti život i odluke koje su je dovele do tragedije. U ovom psihološki snažnom i dokumentaristički intoniranom romanu autorica razotkriva pukotine iza fasade prividno skladnih obitelji, progovara o psihičkom i verbalnom nasilju te daje glas ženama čije se priče najčešće prešućuju.

Sedam naslova

Na samom početku predstavljanja okupljenima se obratila ravnateljica GKZD-a, Doroteja Kamber-Kontić, koja je pozdravila sve prisutne, a posebno autoricu Vujčić i moderatoricu razgovora Jelenu Alfirević-Franić. Ukratko je predstavila program »Palača riječi« te istaknula kako je u središtu pozornosti »Sigurna kuća«, uvrštena na otkup Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za 2024. godinu. Naglasila je kako je upravo taj kriterij bio jedan od elemenata prema kojima su birani naslovi i autori koje knjižnica ugošćuje u sklopu ovog projekta, prijavljenog na javni poziv Ministarstva kulture RH za razvoj publike.

Moderatorica Alfirević-Franić podsjetila je da se autorica Vujčić na književnoj sceni pojavila 2010. godine s romanom »Tuđi život«, a od tada je objavila sedam uspješnih naslova, među kojima i najnoviji »Sigurna kuća«. Autorica je istaknula kako joj se čini da je svaki roman potpuno različit od prethodnog, iako kritičari često u njima prepoznaju poveznicu u likovima usamljenika i osebujnih pojedinaca.

– Ne krenem pisati ako nemam osjećaj da mogu reći nešto novo na neki novi način. Kako je jezik osnovni razlog zbog kojeg pišem, odnosno to igranje jezikom, i ovaj događaj koji se zove »Palača riječi« u tom smislu mi je posebno blizak. Riječi su mi strašno važne i doživljavam ih kao lego kockice od kojih mogu složiti tekst kakav nitko prije mene nije. Nikad me neće prestati fascinirati i oduševljavati činjenica da od pola milijuna riječi u našem jeziku uvijek mogu složiti kombinaciju koja je jedinstvena i neponovljiva, kazala je književnica.

Društvo bez podrške

Istaknula je i kako se roman »Sigurna kuća« razlikuje od njezinih ranijih djela po tome što u njemu nije u prvom planu igra s jezikom i riječima, iako je taj aspekt prisutan na mikrorazini uređivanja teksta i oblikovanja rečenica. Primarna joj je, naglasila je, bila sama tema, jer je osjećala veliku potrebu dati glas ženama koje ga nemaju.

– Glavna junakinja ubila je svog uglednog supruga ne zato što je to željela, nego zato što je morala – u samoobrani. Riječ je o jednoj od mnogih žena koje je sustav iznevjerio do te mjere da, iako je prijavila nasilje i obraćala se obitelji za pomoć, ostala je sama sa zlostavljačem u četiri zida. Situacija je na kraju eskalirala do točke kada je postalo pitanje života i smrti – »ili on ili ja«, objasnila je Vujčić.

Govoreći o motivaciji da se uopće upusti u ovakvu temu, istaknula je kako je nezaobilazno pogledati komentare na društvenim mrežama, gdje se žrtva nerijetko prikazuje kao problem.

– Svaki put kad se u medijima pojavi vijest o novom femicidu i kad se ta vijest podijeli na društvenim mrežama, naići ćete na mnoštvo komentara u stilu »zašto ga nije ostavila« i slično. U tim komentarima uvijek se javlja doza sumnje, kao da joj se ne vjeruje. A zapravo je jednostavna logika da su sve one žene koje su završile mrtve ubijene upravo zato što su ga ostavile. Da je tako jednostavno ostaviti zlostavljača, to uopće ne bi bio problem. Isto kao što do nasilne veze ne bi ni došlo kad bi on već na prvom spoju rekao: »Ja sam zlostavljač«. Naravno, to se na početku ne zna, a i kad nasilje krene, ono se razvija toliko perfidno i suptilno da je ženi potrebno puno vremena da uopće shvati što se događa. Tipkovnice znaju biti »ubojito oružje« – umjesto da podržimo i razumijemo žrtvu nasilja, društvo je često dodatno zlostavlja u javnom prostoru. Ja sam svojom tipkovnicom pokušala učiniti nešto za te žene, u njihovo ime, zaključila je autorica.