Nova školska godina opet s nedovoljnim kuhinjskim i blagovaoničkim kapacitetima

Roditelji školaraca diljem županije sitno broje do prvog dana nove nastavne godine, u koju će mnoge škole u Zadarskoj županiji ući sa starim problemima. Zahtjevi koje je resorno ministarstvo stavilo pred hrvatske škole, koje do 2027. godine moraju prijeći na jednosmjensku nastavu, veliki teret stavljaju na postojeću školsku infrastrukturu, koja će se u fazama obnavljati i nadograđivati kako bi zadovoljila potrebe sustava.

Do tada, škole se snalaze na različite načine, a ono što smo iz razgovora sa zadarskim ravnateljima osnovnih škola saznali, skoro svima nedostaju blagovaonički i kuhinjski kapaciteti za pripremu i kuhanje školskih obroka.

Kuhani obrok

Kuhani je obrok sastavni dio programa produženog boravka u našim školama, koji djeci ne osigurava samo topli obrok, već i zdrave marende. No, dok se gradske škole u Zadru još uvijek većinom snalaze s postojećim kapacitetima, u prigradskim je i seoskim školama situacija malo povoljnija, ali i njima su nasušno potrebni veći blagavaonički kapaciteti.

Potvrdio nam je to i ravnatelj OŠ Sukošan Branimir Peričić, kojeg uskoro očekuje obnova i proširenje školske zgrade, čime bi, nada se, napokon trebali riješiti pitanje školske kuhinje i blagovaonice te učenicima početi dijeliti kuhana jela, a ne samo suhe marende.

– Mi u školi sada nemamo pravu kuhinju i blagovaonicu, koja bi odgovarala našim potrebama i broju učenika. Izgradnjom novih kapaciteta to bi nam se napokon trebalo omogućiti jer ćemo tek tada biti u prilici kuhati jela za naše učenike. Sada im možemo dijeliti samo suhe obroke, koji koštaju 1,33 eura, no jedva čekamo riješiti se tog načina rada, jer shvaćamo da takvim marendama ne zadovoljavamo prehrambene i nutricionističke potrebe djece. Nije to kvaliteta koju želimo nuditi, ali radimo najviše što možemo, kazao je Peričić, dodavši kako u školi trenutačno radi samo jedna kuharica,zaposlena na puno radno vrijeme, koja i u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni dijeli obroke učenicima.

– Jasno to pokazuje kako trebamo još osoblja u kuhinji jer sada naše tehničko osoblje opterećujemo obvezama koje nisu u opisu njihova posla, naglasio je Peričić.

»Stanovi« spremni

Ravnatelj zadarske OŠ Stanovi Markica Perić kazao je kako škola odnedavno ima novu, moderno opremljenu školsku kuhinju, u kojoj rade tri djelatnice, no još im uvijek fale blagovaonički kapaciteti.

– Završili smo proces nabave i potrage za dobavljačima namirnica, tako da spremni ulazimo u novu školsku godinu. S našom školskom kuhinjom i skladištem imamo dovoljno kapaciteta za kuhanje zdravih obroka, a naš uhodani tim već zna kako se snaći kad djeca dođu na obrok. Kuhati učenicima počinjemo u utorak, kada je i prvi pravi nastavni dan u novoj godini, no limitirani smo gabaritima naše blagovaonice, koja bi svakako trebala biti veća jer učenici u grupama dolaze jesti. Također, hranu odvozimo i u našu područnu školu u Crnom. Učenicima, držeći se zadanih jelovnika, pokušavamo nuditi što zdravije obroke, naglasio je Perić.

Aktivnu školsku kuhinju ima i OŠ Petra Preradovića, koja javno objavljuje svoje tjedne jelovnike, kako bi roditelji školaraca točno znali što djeca jedu.

– Kuhana jela radimo svaki dan za djecu u produženom boravku. Roditelji su do sada uvijek bili zadovoljni jer raznolik je jelovnik. Od gulaša i variva, do puno povrća, s voćem i prirodnim cijeđenim sokovima koji su svoj djeci na raspolaganju za cijelog trajanja školskog dana u našoj blagovaonici. No, i u nas su ti kapaciteti nedostatni pa učenici jesti dolaze u grupama, upozorio je ravnatelj Ante Barać.

Nita Šarić

Ručak u grupama

Istaknuo je i to kako i učenicima koji nisu u produženom boravku nekoliko puta tjedno omoguće kuhano jelo, a inače dobivaju sendviče i marende koje se spremaju u školi.

– Spremamo i doručak – omlete, griz, namaze koje radimo u našoj kuhinji. Trenutačno imamo četiri djelatnika, a jela odvozimo i u Kožino, gdje, doduše, nemamo program produženog boravka. Dva puta tjedno mi donosimo jela, a ostala tri dana naši dobavljači, kazao je Barać.

Gordana Kurtov, ravnateljica škole u Svetom Filipu i Jakovu, zaključila je kako njihova škola već deset godina ima kuhinju, koja bi uskoro trebala proći i kroz renovaciju. U njoj se sada kuhaju jela za skoro 400 učenika njihove centralne i područnih škola.

– Za učenike u produženom boravku spremamo tri obroka u danu, a ostala djeca imaju jedan kuhani obrok, te marendu. No, i nama, kao i većini drugih škola, treba veća blagovaonica kako učenici ne bi u grupama morali ići na ručak i marendu. Trenutno radimo na modernizaciji kuhinje što će ubrzati proces pripreme jela i olakšati posao našim djelatnicima. Trenutačno imamo zaposlena dva djelatnika na puno radno vrijeme te jednog na pola, s tim da u našim područnim objektima kombiniramo odvoz kuhanih jela i marendi, kazala je Kurtov.

Uloga nutricionista

U slučajevima neorganizirane prehrane u školama najdeblji kraj izvlače djeca koja, ukoliko u školama nemaju pristup zdravim namirnicama, ostaju zakinuta ne samo za zdravu prehranu, već i stjecanje zdravih životnih navika. Na to je upozorila i nutricionistica Nita Šarić, naglasivši kako, iako je ostvaren napredak jer se u osnovnim školama nude topli obroci i marenda, ne smijemo zaboraviti da ti obroci najprije moraju biti kvalitetni, raznoliki, nutritivno i energetski dostatni za učenike.

– U srednjim je školama stanje još i gore, jer se skoro svi hrane iz pekara i trgovina. Također, primjećujem kako rijetko tko od učenika, bar ne u školi u kojoj ja radim, nosi hranu od kuće, a smatram kako je to jedna dobra opcija kojom učenici mogu unijeti nutritivno bogat obrok i prehranu učiniti raznolikom. U konačnici, smatram da je važno razvijati projekte u kojima bi ključna bila suradnja škola, roditelja i nutricionista. Na taj način bi se djeci pomoglo da uspostave zdravije životne navike, što će se dugoročno odraziti na njihove školske rezultate i kvalitetu života. Isto tako, nadam se da će nutricionisti postati sastavni dio školskog osoblja kako bi kreirali jelovnike i educirali o prehrani učenike, ali i njihove roditelje, istaknula je Šarić.

Iako jedna školska užina ne može osigurati sve potrebne vitamine i minerale, kvalitetne namirnice svakako mogu doprinijeti zadovoljenju dnevnih potreba za neophodnim nutrijentima.

Ivan Šimunić

Raznolik jelovnik

– Pritom je važno da prehrana bude raznolika, tj. da djeca ne jedu svaki dan isto. Primjerice, sendvič pripremljen od integralnog peciva s kvalitetnom šunkom, sirom i povrćem može biti hranjiv odabir. Riječ »sendvič« ne znači da je automatski »nezdravo«. Također, preporučuje se uvrštavanje raznolikih namirnica – žitarica, povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i kvalitetnih mesnih prerađevina, ribe i mahunarki. Međutim, nije sve u toj jednoj užini. Treba se gledati šira slika i što učenici jedu izvan škole. Zbog toga je važna edukacija roditelja, naglasila je Šarić.

Ne možemo reći, objašnjava nadalje, da se školstvo ne trudi, a i roditelji. Treba uzeti u obzir da su djeca često vrlo izbirljiva i nije im uvijek lako ugoditi.

– Konkretan primjer ulaganja u obrazovanje ili bar poticanje poboljšanja prehrambenih navika jest program »Školska shema voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda«. Riječ je o nacionalnom programu namijenjenom poboljšanju prehrambenih navika i distribuciji poljoprivrednih proizvoda – provodi se od vrtića do srednjih škola. Pritom se djeci dodjeljuju besplatni obroci voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda te ih se educira o prehrani, ali i smanjenju otpada od hrane. Smatram da škole i školska prehrana imaju vrlo važnu ulogu u mijenjanju loših prehrambenih navika kod djece, budući da učenici provode velik dio dana upravo u školskom okruženju, kazala je Šarić te dodala kako je zato ključno da školski obroci budu nutritivno kvalitetni, a da se kroz nastavne sadržaje i projekte o zdravlju i prehrani, djecu potiče na usvajanje zdravijih životnih navika.

Zdrave navike

– Osim toga, važno je uskladiti ono što djeca uče o prehrani u školi s onim što primjenjuju kod kuće, a to je moguće jedino kroz suradnju s roditeljima. Važno mi je naglasiti i kako rješenje pitanja pretilosti nije samo »jedi manje i zdravije.« Puno je faktora koji utječu na tjelesnu masu. Jedna od ključnih stavki za dugoročne promjene jest uspostava zdravog odnosa prema hrani i tijelu. To znači da djeca uče jesti raznoliko i umjereno, slušati signale svog tijela, uživati u hrani bez osjećaja krivnje te razvijati pozitivne navike i stavove prema hrani i vlastitom tijelu, rekla je Šarić naglasivši kako su, nažalost, djeca danas pod utjecajem ekrana i medija izložena brojnim dezinformacijama o hrani i nerealnim slikama tijela koja su sva savršena, a istovremeno se sve manje kreću.

– Učenici dolaze iz osnovne škole s osnovnim znanjem o tome što podrazumijeva izraz »pravilna prehrana«. Osiguravanje više sredstava za kvalitetnije namirnice, adekvatne kuhinjske i blagovaoničke kapacitete ili, ukoliko ih nema, alternativne načine da djeca dobiju nutritivno kvalitetne obroke, od presudne je važnosti. Nadalje, važno je povećati broj predavanja i radionica o prehrani, ali ne smijemo zaboraviti ni tjelesnu aktivnost, koja je, uz prehranu, ključni element zdravih životnih navika, zaključila je Šarić.

Markica Perić

Ulaganja

Kako smo doznali iz Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije, tek 12 osnovnih škola u županiji ima funkcionalne kuhinje i blagovaonice. Samo nekima od njih će biti osigurana sredstva za dodatnu adaptaciju ili povećanje kapaciteta preko NPOO-a ili Programa konkurentnost i kohezija.
– Iz NPOO-a nove će kuhinje dobiti OŠ Biograd, OŠ Sukošan i OŠ Starigrad. Za ove tri škole izdana je građevinska dozvola, a za škole u Biogradu i Sukošanu imamo i Odluku i Ugovor o financiranju, naglasio je pročelnik Ivan Šimunić, dodavši kako još 10 osnovnih škola s područja županije pripremaj dokumentaciju za sredstva iz Programa konkurentnost i kohezija.
– U Osnovnoj školi Franka Lisice u Polači u tijeku su radovi na novoj kuhinji i blagovaonici, a za OŠ Petra Lorinija u Salima škola je zatražila od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih suglasnost za zapošljavanje jednog kuhara na pola norme pa bi nakon toga zapošljavanjem kuhara škola mogla spremati obroke za učenike, istaknuo je pročelnik.
Odlukom župana o organizaciji i provedbi produženog boravka u školskoj godini 2025./2026. kao najveći pojedinačni dnevni trošak po učeniku kojeg smiju plaćati roditelji utvrđen je iznos od 3,32 eura i odnosi se na sve troškove produženog boravka. Ali, ta sredstva nisu dostatna za plaće učiteljica ili učitelja koji rade u školama na poslovima produženog boravka. Uslijed toga općine osiguravaju preostala potrebna sredstva za troškove, dodao je Šimunić.