Međunarodna noć šišmiša obilježava se posljednjeg vikenda u kolovozu u više od 30 europskih država, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti šišmiša, njihovoj ulozi u ekosustavu i potrebi očuvanja njihovih staništa, te pod okriljem Sporazuma o zaštiti populacija europskih šišmiša (EUROBATS).


U Hrvatska obitava 35 vrsta šišmiša u različitim staništima – od šuma i podzemnih špilja do gradskih parkova i tavana. Premda su populacije u Hrvatskoj još uvijek relativno stabilne, suočavaju se s prijetnjama poput gubitka i uznemiravanja staništa, uporabe pesticida te klimatskih promjena.




Šišmiši imaju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže u prirodi. Hraneći se noćnim kukcima, prirodna su zaštita poljoprivrednih kultura i šuma od štetnika, čime doprinose smanjenju potrebe za pesticidima. Također su osjetljivi bioindikatori, pa tako njihov nestanak ili smanjenje brojnosti ukazuje na probleme u okolišu.


Biolozi ističu nezamjenjivu ulogu šišmiša u prirodnoj kontroli letećih noćnih kukaca među kojima su komarci i moljci. Šišmiš u jednoj noći može pojesti nekoliko stotina komaraca.


Obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša želimo podsjetiti da ove životinje nisu opasne, već izuzetno korisne i vrijedne zaštite, poručuju iz resornog Ministarstva.


Sporazum o zaštiti populacija europskih šišmiša obuhvaća zaštitu svih 52 europske vrste šišmiša, stupio je na snagu 1994., a Hrvatska mu je pristupila 2000. donošenjem Zakona o potvrđivanju Sporazuma.


Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije sudjeluju na sastancima Sporazuma na kojima se donose ključne rezolucije za očuvanje šišmiša.


U parku Maksimir živi čak 13 vrsta šišmiša


Zagrebački park Maksimir carstvo je šišmiša, u njemu živi čak 13 vrsta tih jedinih letećih sisavaca, a najbrojnije vrste su iz rodova Pipistrellus, Myotis i Nyctalus.


U Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba ponosni su na stabilnu populaciju velikouhog šišmiša. Riječ je o vrsti koja je u Hrvatskoj zabilježena na manje od 20 lokaliteta. Njegova je populacija u Europi u opadanju, u ugrožava ga čovjek intenzivnom poljoprivredom, sječom šuma i fragmentacijom njegova staništa.


U mnogim europskim zemljama velikouhi šišmiš živi isključivo u kućicama za šišmiše jer su mu prirodna staništa uništena, pa će deset kućica za šišmiše biti postavljeno u rujnu i u parku Maksimir kao dodatno sklonište šišmišima na mjestima gdje je zbog klimatskih ekstrema došlo do narušavanja stanja prirodnih skloništa, ali i za edukaciju posjetitelja.


Zaštiti i očuvanju šišmiša mogu doprinijeti i građani, postavljanjem kućica za šišmiše u dvorištima, zaštititi od mačaka one koji žive u građevinskim objektima, a kad im ulete u stanove, trebaju im otvaranjem vrata i prozora omogućiti siguran izlazak. Kad pronađu ozlijeđenog šišmiša trebaju nazvati registrirana oporavilišta za divlje životinje, poručuju iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba.


U Parku prirode Medvednica ovaj vikend će se od 10 do 16 sati organizirati vođeni obilasci špilje Veternice i edukativni programi za obitelji, a u zagrebačkom Zoološkom vrtu u subotu od 19 sati održati zabavno-edukativni program i obilazak.


U Pećinskom parku Grabovača u subotu od 18 sati održat će se radionice za djecu, šetnja uz detektor za šišmiše te noćni obilazak špilje Samograd, a u Nacionalnom parku Mljet u nedjelju od 18 sati održat će se likovne radionice, vožnja brodom po Velikom jezeru uz koncert.


U Nacionalnom parku Brijuni 4. rujna od 18 sati također će biti organiziran zabavno-edukativni program i ture potrage za šišmišima, a Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije s Muzejom krapinskih neandertalaca i udrugom Tragus organizirat će 12. rujna od 18 sati zabavno-edukativni program ponajviše namijenjen djeci.