Budite se i imate želju za slatkim? Evo što je možda uzrok

Jeste li se ikada zapitali zašto se budite u panici, imate “moždanu maglu” poslijepodne ili osjećate neutaživu potrebu za slatkim? Odgovor možda leži u vašem kortizolu – hormonu stresa koji dirigira više toga nego što mislite.

Kortizol je hormon koji često povezujemo s nečim negativnim – stresom, tjeskobom, nesanicom. No, istina je puno složenija. Kortizol je esencijalan za naše preživljavanje, funkcioniranje i prilagodbu. On je signalni hormon koji našim stanicama govori kako reagirati na unutarnje i vanjske izazove.

No, kad ga ima previše – ili premalo – posljedice osjećamo na svim razinama: fizičkoj, emocionalnoj i mentalnoj. U ovom članku donosim znanstvene uvide, praktične savjete i konkretne alate za razumijevanje i uravnoteženje kortizola.

Što je kortizol i zašto je važan?

Kortizol je glukokortikoidni hormon kojeg luči kora nadbubrežnih žlijezda. On je dio endokrinog sustava i jedan je od glavnih hormona uključenih u odgovor na stres.

U trenutku opasnosti ili pritiska – bilo da se radi o stvarnom fizičkom napadu ili emocionalnoj prijetnji – hipotalamus šalje signal hipofizi, koja zatim potiče nadbubrežne žlijezde da izluče kortizol.

Ovaj lanac poznat je kao HPA os (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna os) i ključan je za preživljavanje. Kortizol povećava razinu glukoze u krvi, potiče rad srca i priprema tijelo za ‘borbu ili bijeg’.

No, osim stresnih situacija, kortizol sudjeluje i u brojnim vitalnim funkcijama poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma, cirkadijalnog ritma i imuniteta.

Dnevni ritmovi kortizola: prirodni biološki sat

U zdravom organizmu kortizol ima jasan cirkadijalni ritam. Najviši je ujutro – obično između 6 i 9 sati – kada pomaže tijelu da se razbudi i aktivira. Tijekom dana razina se postupno smanjuje i najniža je navečer, kako bi omogućio kvalitetan san.

Ovaj ritam može biti poremećen brojnim faktorima: stresom, neredovitim spavanjem, konzumacijom kofeina, noćnim radom ili emocionalnim opterećenjima.

Studija iz 1971. (Weitzman et al.) potvrđuje da stabilan kortizolni ritam podržava kognitivnu funkciju, metabolizam i mentalno zdravlje.

Kada kortizol postane problem

Kronično povišen kortizol čest je problem u suvremenom društvu. Dugotrajna aktivacija HPA osi može dovesti do iscrpljivanja resursa organizma.

Simptomi uključuju:

• Anksioznost, razdražljivost
• Poremećaji sna
• Debljanje, posebno u predjelu trbuha
• Osjetljiv imunološki sustav
• Visoki krvni tlak

Istraživanja pokazuju da osobe s kronično povišenim kortizolom imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i depresije (McEwen, 2007). S druge strane, iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda može rezultirati preniskom razinom kortizola, što uzrokuje umor, apatiju i manjak otpornosti na stres.

U oba slučaja narušena je ravnoteža živčanog sustava i kvaliteta života.

Uzroci disbalansa: više od vanjskog stresa

Iako su vanjski faktori (posao, odnosi, financije) očiti izvori stresa, unutarnji uzroci često igraju jednako veliku ulogu. Tu spadaju:

• Perfekcionizam i stalno samokritiziranje
• Nedostatak odmora i osjećaja sigurnosti
• Trauma, emocionalne rane
• Loša prehrana i manjak sna

Istraživanje iz 2013. (Pruessner et al.) pokazuje da čak i svakodnevni ‘mikrostresori’ – gužva u prometu, notifikacije, multitasking – mogu održavati kortizol na povišenoj razini.

To je posebno izraženo kod osoba koje nemaju alate za emocionalnu regulaciju.

Alati za smanjenje i regulaciju kortizola

Dobra vijest? Kortizol se može umiriti i dovesti u ravnotežu prirodnim putem. Ključni su:

1. San – Održavanje stabilnog ritma spavanja najvažniji je korak. Odlazak na spavanje do 22:30, izbjegavanje ekrana i stimulansa prije spavanja te stvaranje rituala (npr. čitanje, topla kupka).

2. Disanje – Tehnike poput 4-7-8 disanja, produženog izdaha i disanja kroz nos dokazano aktiviraju parasimpatički živčani sustav. Samo 3 minute dnevno može značajno smanjiti razinu kortizola.

3. Pokret – Umjerena tjelesna aktivnost (šetnja, joga, somatski pokreti) smanjuje upale i balansira hormone. Preintenzivno vježbanje može imati suprotan učinak.

4. Prehrana – Stabilna razina šećera u krvi (kroz proteine, vlakna i zdrave masti), magnezij, vitamin C i adaptogeni (poput ashwagandhe) podržavaju nadbubrežne žlijezde.

5. Granice i samorefleksija – Smanjenje „okidača“, postavljanje osobnih granica, izgradnja osjećaja unutarnje sigurnosti.

Primjena u praksi: 7-dnevni mini plan

Dan 1: Rano spavanje + 4-7-8 disanje prije sna
Dan 2: Šetnja u prirodi 30 minuta
Dan 3: Jutarnji smoothie s adaptogenima
Dan 4: Dan bez ekrana nakon 20 h
Dan 5: Vođena meditacija
Dan 6: Refleksija: što mi najviše crpi energiju?
Dan 7: Ritual zahvalnosti + opuštajuća glazba
Praksa ne mora biti savršena – već dosljedna i suosjećajna.

Kortizol nije ni dobar ni loš – on je samo glasnik. Kada ga slušamo, tijelo nam zahvaljuje. Stvaranjem mikro-rituala, vraćanjem osjećaja sigurnosti i nježnošću prema vlastitom tijelu, obnavljamo ravnotežu.

U svijetu koji od nas traži stalnu budnost – dar je znati se opustiti. Više pročitajte na Zdravlje i ja.

Autor: Zdravlje i ja