Učenici prikupili jezično blago podgorskog kraja

Nakon pet godina marljivog rada, učenici Osnovne škole Starigrad sastavili su Rječnik podgorskog kraja, u kojem su na 200-tinjak stranica sabrali riječi svojih baka i djedova, ali i izraze koje Podgorci i danas koriste. Izradili su uz to i brošuru Babine priče, u kojoj su na zavičajnom govoru prikazali stare običaje svojih predaka i tako za buduće generacije sačuvali bogatu kulturnu baštinu svoga kraja.

Podrška Općine

Općina Starigrad i ove godine nastavlja s praksom sufinanciranja radnih materijala za osnovnoškolce, što uključuje radne bilježnice, zbirke zadataka, geografski atlas te materijale za tehničku kulturu i ostale obavezne i izborne predmete. Općina uz to sufinancira i učenje drugog stranog jezika za sve učenike od prvog do osmog razreda, a prvašići će povodom početka nove školske godine dobiti likovni set, likovnu mapu i slikovnicu »Hrvatska za djecu«, kako bi svi započeli svoje školovanje s jednakim uvjetima i potrebnim priborom. Osim toga, Općina Starigrad i u školskoj godini 2025./2026. podršku OŠ Starigrad pruža i financiranjem niza projekata, koji se mahom nastavljaju iz godine u godinu.

A uskoro će svjetlo dana, uz potporu Općine Starigrad i Zadarske županije, ugledati Rječnik podgorskog kraja, koji potpisuju nastavnica Andrijana Simičić, Dušan Petričević te učenici OŠ Starigrad.

– Sve je počelo kada je gospodin Petričević došao u školu i predložio nam suradnju na rječniku. On je postavio temelje, a moji učenici i ja odradili smo ostalo na satima dodatne nastave i dramsko-literarne skupine. Učenici su razgovarali s bakama i djedovima, bilježili stare riječi i tako je nastao rječnik od 200-tinjak stranica. Kako sam i sama iz Starigrada, dodala sam mnoge izraze koje sam znala, a najveći izazov bila je akcentuacija, odnosno stavljanje naglasaka, istaknula je učiteljica hrvatskog jezika, Andrijana Simičić.

Babine priče

Rječnik će se tiskati u 200 primjeraka i moći će se kupiti na humanitarnom sajmu Osnovne škole Starigrad, na Danu Općine i ostalim manifestacijama, a osim Rječnika podgorskog kraja, tom prilikom valja potražiti i brošuru Babine priče.

Brošura od 60-ak stranica rezultat je dvogodišnjeg rada na prikupljanje i zapisivanje narodnih običaja i tradicija podvelebitskog kraja, a sastavili su je učenici različitih uzrasta pod vodstvom triju učiteljica – Marine Marić, nastavnice informatike, Andrijane Simičić, nastavnice hrvatskog jezika i Martine Čavić, učiteljice razredne nastave.

– Najviše su u realizaciji sudjelovali učenici viših razreda, neki su od njih sada već bivši učenici naše škole. Ideja projekta bila je prikupiti i zapisati nekakve običaje koji su vezani za naš kraj, pri tom smo se najviše bazirali na blagdane i neke značajnije datume ili događaje, recimo kako se prije obilježavao blagdan Svetog Jure, Velika Gospa, Božić, Uskrs, Nova godina, što su ljudi i kako radili u vrijeme svinjokolje, berba maslina i pravljenje maslinova ulja na stari način, kako mi kažemo »na noge«, kaže učiteljica Martina.

U lipnju su tiskali brošuru na 60-ak stranica u kojoj su zapisali sve te običaje koje su djeca prikupila od baka i djedova. Tekstovi su pisani na zavičajnom govorom, a nastavnica Andrijana je napravila rječnik iza svake teme.

– Uz većinu obrađenih običaja u brošuri nalazi se QR kod, koji vas vodi na nekakve tradicijske napjeve, fotografije, možda video u kojem je prikazana tradicionalna izrada maslinova ulja i slično. Jezični dio, oblikovanje priče su učenici radili pod naših vodstvom, a digitalni dio pod vodstvom kolegice Martine Marić – izradu QR kodova, uređivanje fotografija, sam izgled brošure i slično, govori učiteljica Martina, pa ističe da će sva sredstva prikupljena od prodaje ići u humanitarne svrhe.

Erasmus program

Još jedan hvalevrijedan projekt s kojim se u OŠ Starigrad nastavlja i ove godine je razmjena učenika s njemačkim gradom Angermündeom, u sklopu Erasmus programa. Projektu će ovo biti treća godina, a usmjeren je na očuvanje prirode, posebno bukovih šuma pod UNESCO zaštitom, a uključuje i bogatu kulturnu razmjenu.

– Prva razmjena odvija se u listopadu kada naši gosti dolaze u Starigrad, a u lipnju naših 14 učenika odlazi u Njemačku na tjedan dana. Osim zaštita prirode, u fokusu nam je i učenje jezika, upoznavanje različitih običaja i razvijanje tolerancije. Naime, takvi projekti uvijek imaju interkulturalnu dimenziju, učenici jedni drugima pokazuju svoje mjesto, običaje i svoju tradiciju, svoju školu, objašnjavaju im kako se živi. Osim toga, s obzirom na to da je tema projekta zaštita prirode, nekoliko dana uvijek provedemo u prirodi – kod nas idemo u Planinarski dom Paklenica, boravimo u prirodi i bukovim šumama, učimo se preživljavanju u prirodi, boravku izvan zone komfora, učimo paliti logorsku vatru i sve ostalo što djeca u ovo doba nemaju priliku doživjeti. Naši učenici uz to koriste priliku da uče njemački, a njihovi vršnjaci engleski – i ponešto hrvatskog, kaže nastavnica biologije i engleskog jezika Ana Katalinić Bach, koja projekt vodi zajedno s nastavnicom njemačkog, Lucom Jurić.

– Riječ je o zaista vrijednom projektu za osoban rast i razvoj djeteta, djeca među ostalim razvijaju i vještine govorenja, prezentiranja te kritičko razmišljanje. Osim toga, naša djeca imaju priliku posjetiti višemilijunski Berlin, što je posebno iskustvo za djecu iz malog mjesta poput Starigrada, dodaje nastavnica Jurić.

Mali rječnik čestih izraza – iz Rječnika podgorskog kraja

– edva edvice/edvo edvice – s naporom; npr. Edvo san edvice doziđa kuću!
– biti na vraga nasađen – biti vragolast, sklon nepodopštinama, upadati u probleme; npr. Vide ovog malog, sav je na vraga nasađen!
– ​crka ja i ako ću/ćeš/će… – izraz kojim se osobi daje do znanja da nema šanse da se nešto dogodi; npr. Ćaća, ja b’ išla vanka.
Crka ja i ako ćeš!
ìmati tȅbe Bȍže – nemati ništa
– ka/ko crni kukavac – tužno, nesretno, nezadovoljno; npr. Vide al se skupija ka crni kukavac.
– kriviti se ka/ko udinja – gorko, jako plakati; npr. Što j tvojoj maloj, što se krivi ka udinja?
– Ne rači mi se. – Ne da mi se. Nemam volje za to.
– Ne razumi moliboga. – ništa ne razumije; npr. Un ti je taki, ne razumi moliboga.
– Ne rod’lo. – izraz koji označava da nešto ne postoji; npr. Ne rodlo ono što ja ne mogu pojisti!
– Utanko srati – ne usrećiti se od nečega, nemati koristi od nečega; npr. Utanko ćeš srati buden li ti ja kuvala!

Ovaj sadržaj je sponzoriran te je nastao u suradnji s Općinom Starigrad