Županijski vatrogasni zapovjednik: Vatrogastvo funkcionira jer ga se doživljava kao poziv

Sezona požara i ove je godine u Zadarskoj županiji počela intenzivno, no dugotrajni toplinski val nasreću je prekinut zahlađenjem i kišom koja je stigla taman polovicom ljeta. Do tada su vatrogasci, kako potvrđuje županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, dnevno imali od tri do pet – a nekad i više – požara otvorenog prostora u danu. Sve u svemu, kako kaže, ovo je ljeto nešto više posla nego lani, ali ni ova ni prošla godina nisu bile ekstremne kao 2022. i rekordna 2017. godina.

Pet JVP-a

Osim pet vatrogasnih postrojbi, na prostoru Zadarske županije djeluje 39 dobrovoljnih vatrogasnih društava, a za ovu sezonu – jednako kao i lani – vatrogasne su postrojbe zaposlile ukupno 103 sezonska vatrogasca. Obavljena je uz to i dislokacija vatrogasnih snaga i opreme na osam lokacija u županiji te se i stanovnici i gosti mogu osjećati sigurnima, no činjenica je da za to prvenstveno mogu zahvaliti pojedincima koji vatrogastvo doživljavaju kao poziv.

– Mi već godinama odrađujemo sezonu s manjim brojem vatrogasaca, ali to ne utječe na naše obavljanje intervencija. Imamo dosta dobrovoljnih vatrogasaca, proveli smo i relokaciju vatrogasnih snaga iz unutrašnjosti. Sve se ovo ljeto odradilo u maksimalno kratkom vremenu i mislim da je to dobar pokazatelj da se sezona odrađuje kako treba, istaknuo je Rudić te dodao kako stanovnici i gosti u županiji nemaju razloga za brigu.

Vatrogastvo je u Zadarskoj županiji u 24 općine i grada organizirano isključivo na dobrovoljnoj, volonterskoj bazi – a pri tom valja primijetiti da postoji pad broja zainteresiranih za dobrovoljno obavljanje vatrogasnog posla. U županiji, naime, postoji pet javnih vatrogasnih postrojbi – JVP Zadar, osnovana za područje Zadra, Zemunika Donjeg, Bibinja i Poličnika, zatim JVP Biograd, JVP Benkovac, JVP Gračac i JVP Pag, osnovana za područje Kolana, Povljane i Paga. Ostale 24 općine i grada pokrivaju isključivo njihova dobrovoljna vatrogasna društva, koja su pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave. U županiji ima 39 DVD-a, a u njima su zaposlena samo 33 vatrogasca – svi ostali u intervencije odlaze volonterski.

Za veća sredstva

Županijski vijećnik Milan Stojanov, ujedno i član DVD-a Drage, nedavno je na sjednici Županijske skupštine otvoreno upozorio da je stanje u vatrogastvu i u Hrvatskoj i u Zadarskoj županiji u jako teškom stanju pa je apelirao na župana Josipa Bilavera i predsjednika Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željka Šošu da se na nacionalnoj razini izbore za veće iznose za DVD-e te je apelirao i na Županiju da se u sljedećem proračunu izdvoje veća sredstva za vatrogastvo.

DVD Drage, naime, jedno je od niza dobrovoljnih vatrogasnih društava koje nema zaposlenih kroz cijelu godinu – imaju jedino dobrovoljne vatrogasce i sezonce. DVD Pakoštane, koji zajedno s DVD-om Drage kvalitetno obavlja vatrozaštitu općine Pakoštane, ima najviše dobrovoljnih operativnih članova u županiji, njih 90.

– Svi članovi su isključivo dobrovoljci, a po zapovijedi županijskog zapovjednika interveniraju na području cijele županije pa i RH. DVD Pakoštane je tako u 2022. po zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika RH intervenirao na skradinskom požaru u Šibensko-kninskoj županiji, a lani su djelovali na požarištima Skradin-Ićevo i Podstrana u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Svijetli primjeri

– Najbolje bi bilo kad bi u svakoj općini bila zaposlena minimalno dva ili tri vatrogasca koja bi pokrivala tu općinu i dežurala, vodila računa o vozilima i o svemu. Takvih primjera imamo – na području županije u DVD-ima imamo zaposlena 33 profesionalna vatrogasca. Neki imaju po pet vatrogasaca, kao Nin, četiri ima Sukošan, po tri Sveti Filip i Jakov i Vrsi, po dva Vir i Starigrad. Ima dakle, svijetlih primjera gdje su zaposleni profesionalci u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, ističe Rudić i napominje da njihove plaće idu isključivo na teret tih jedinica lokalne samouprave.

– Plaće u javnim vatrogasnim postrojbama sufinanciraju se iz državnog proračuna, a kada bi tako bilo i za dobrovoljna vatrogasna društva, bilo bi kudikamo bolje nego sada i to bi nam značajno olakšalo rad, naglasio je Rudić

Kako je prije desetak dana na sjednici Županijske skupštine podsjetio županijski vijećnik i predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije, Željka Šoša, važno spomenuti kako je Zakonom o vatrogastvu, koji je na snagu stupio još 2020. godine, propisano da će se donijeti vatrogasna mreža koja će odrediti gdje je potrebno zaposliti profesionalne vatrogasce i koja bi se pomoć s državne razine dala općinama i gradovima kada te plaće isplaćuju, no – ona do danas još nije donesena.

Nekonkurentnost

Osim profesionalnih vatrogasaca i volontera, na području županije od početka lipnja do kraja rujna angažirana su, kao i lani, 103 sezonska vatrogasca, a optimalno bi bilo da ih je 170. Nije to ništa novo, a manjak interesa razumljiv je s obzirom na niske i nekonkurentne plaće – iako su veće nego lani i dalje su značajno niže od plaća u turizmu ali i od plaća profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama.

Sezonske vatrogasce zapošljavanju njihove matične postrojbe, dakle DVD- i javne vatrogasne postrojbe, a država njihove plaće sufinancira sa 750 eura mjesečno. Minimalno toliko za plaće mora osigurati Općina ili Grad, pa se tom računicom dolazi do minimalne neto plaće od otprilike 1.000 eura za vatrogasca s radnim stažom. Studenti i (punoljetni) učenici dobiju nešto više jer su im manja davanja na plaću, no u svakom slučaju takve plaće nisu konkurentne onima u turizmu. Minimalno bi, upozorava kontinuirano Rudić, plaću sezonskih vatrogasaca trebalo uskladiti s plaćom profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u javnim vatrogasnim postrojbama, zbog čega često apeliraju na općine da povećaju izdvajanja kako bi na svom području imali zaposlen dovoljan broj sezonskih vatrogasaca.

Isti posao, različita primanja

Zakon o vatrogastvu definira da je vatrogastvo decentralizirano i ono je pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave – dakle, jedino općine i gradovi mogu osnivati javne postrojbe ili DVD-e. Iako i zaposleni u javnim vatrogasnim postrojbama i zaposleni u dobrovoljnim vatrogasnim društvima obavljaju isti posao i imaju istu odgovornost, prvima se plaća sufinancira iz državnom proračuna, dok se plaće zaposlenih u DVD-ima isplaćuju u potpunosti iz proračuna općine ili grada.