PREOPTEREĆENJE SUSTAVA Hitna pomoć u Zadru bilježi značajan porast intervencija, evo zašto ih se sve zove

Hitna pomoć svakog ljeta, zbog pojačane gustoće prometa i milijunskih posjeta domaćih i inozemnih gostiju, ima pune ruke posla, a isti se scenarij ponavlja i ove godine. Najčešći uzroci hitnih intervencija su alergijske reakcije i prometne nezgode, a tijekom ljetnih mjeseci intervencije su najčešće vezane uz kronične bolesnike, naročito starije osobe koje se izlažu visokim temperaturama.

Od početka lipnja djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije (ZHMZZ) u prosjeku su dnevno zaprimili 171 telefonski poziv i odradili 67 terenskih i 79 ambulantnih intervencija dnevno, a kako potvrđuje ravnateljica Ivana Šimić, značajan je to porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Opterećene ambulante

– Ako promatramo ukupan broj intervencija, imamo povećanje od 17 posto – u lipnju i do 24. srpnja 2024. godine imali smo ukupno 6.593 intervencije, dok u istom razdoblju 2025. godine imamo ukupno 7.689 intervencija, potvrđuje ravnateljica ZHMZZ-a.

Od 7.689 ovosezonskih intervencija, samo 46 posto odnosi se na intervencije na terenu – na javnom mjestu ili u stanu, odnosno kući oboljelog, a u preostalih 4.122 slučaja radi se o pregledima pacijenata u ambulantama hitne medicine.

Pri tom valja primijetiti da je u odnosu na lani broj terenskih intervencija porastao za šest posto, s 3.366 prošle na 3.567 ove godine, a broj ambulantnih intervencija za čak 28 posto – s 3.227 na 4.122, pri čemu je u pojedinim ambulantama broj upisanih pacijenata porastao za 50 posto u odnosu na 2024. godinu.

Pozivi, kojih je od početka lipnja do 24. srpnja bilo ukupno 9.242, što prosječno iznosi 171 poziv dnevno, osim hitnih intervencija uključuju i brojna savjetovanja s pacijentima, a najčešće se radi o bolovima u uhu i sličnim stanjima koja bi pacijenti inače rješavali kod svojih obiteljskih liječnika, kako objašnjava ravnateljica Šimić.

S druge strane, uzrok hitnih intervencija najčešće su alergijske reakcije i prometne nezgode. U ovom dijelu godine uobičajeno se bilježe i slučajevi utapanja sa smrtnim ishodom, no dobra vijest je da ove godine, do sada, nije zabilježen nijedan takav slučaj, iako je samo u lipnju Zadarsku županiju ove godine posjetilo preko 360 tisuća domaćih i stranih turista, što je otprilike 30 tisuća više nego lani.

– Ove godine imali smo jedan slučaj utapanja, no, srećom ishod je bio pozitivan. No, nažalost, zabilježeni su smrtni ishodi – uglavnom kao posljedica prometnih nesreća i kroničnih bolesti kod starijih osoba koje su došle na ljetovanje, kazuje ravnateljica Šimić.

Naime, tijekom lipnja je u prometnim nesrećama u Zadarskoj županiji život izgubilo dvoje, a na razini države 32 ljudi.

Toplinski valovi

Povećanom broju intervencija, pored povećanja broja stanovnika u Zadarskoj županiji u ljetnom periodu, svakako doprinose i nepovoljni klimatski uvjeti, odnosno česti toplinski valovi ovog ljeta, a kronični bolesnici i starije osobe te djeca i trudnice posebno su ugroženi za vrijeme ljetnih vrućina, pa na sunce ne bi trebali izlaziti u razdoblju od 10 do 17 sati, kada je UV indeks najviši te kada je povećan rizik od toplinskog udara.

Visoke temperature zraka mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.

Stoga, izrazito je važno pridržavati se korisnih savjeta i preporuka za ponašanje tijekom velikih vrućina kojima se štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti te pratiti upozorenja na toplinske valove Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Kako se kontinuirano upozorava, važno je rashladiti dom i tijelo te piti dovoljno tekućine, no izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Treba jesti češće male obroke i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stupnja danju i ispod 24 stupnja noću.

Preporučuju se tuširanje ili kupanje u mlakoj vodi, nošenje lagane široke svijetle odjeće i pokrivala za glavu te sunčanih naočala, kao i redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja.

Ako je moguće, valja izbjegavati naporni fizički rad, a hitnu pomoć treba zvati ako je osoba ostala bez svijesti ili ako se pojave jake iznenadne slabosti, glavobolje, vrtoglavice ili omaglice.

Dok ne dođe hitna pomoć, potrebno je osobu odvesti u rashlađenu prostoriju, postaviti u ležeći položaj na leđa, podići noge i kukove u povišen položaj, olabaviti ili skinuti joj odjeću, stavljati hladne obloge na vrat i lice. Treba joj, ako može piti, dati lagano, gutljaj po gutljaj tekućine.

Zbog povećanih potreba u ZHMZZ-u tijekom ljeta i ove godine imaju organizirane dodatne turističke timove koji djeluju na istoj lokaciji kao i njihovi stalni timovi, i to u devet postaja hitne medicinske službe diljem Zadarske županije, a 15. lipnja otvorena je i virska ispostava hitne medicinske pomoći.

– Na taj način odgovaramo na povećane potrebe, osobito u ambulantama gdje rješavamo tegobe koje turisti u pravilu rješavaju kod svojih liječnika u mjestu prebivališta. U odnosu na prošlu godinu, broj upisanih pacijenata u ambulantama kao što je ona bliže gradu Zadru porastao je za čak 50 posto, što jasno pokazuje intenzitet rada tih timova, kaže Šimić.

Tri skupine pacijenata

Pacijenti koji se jave hitnoj službi kategoriziraju se u tri skupine – A (crveni) prioritet, H (žuti) prioritet i V (zeleni) prioritet. Crveni prioritet stanja su opasna po život, odnosno stanja koja bi to mogla iznenada postati. Žuti prioritet označava stanja koja su potencijalno opasna po život i koja zahtijevaju pregled liječnika, a zeleni prioritet označava stanja koja ne zahtijevaju hitnu medicinsku skrb.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2024. godini u Zadarskoj je županiji odrađena 31.891 intervencija – u 7.061 slučaju (22,1 posto) radilo se o intervenciji crvenog prioriteta, u 13.194 slučaja (41,4 posto) o intervenciji žutog prioriteta, a u 11.636 slučajeva (36,5 posto) o intervencijama zelenog prioriteta.

Autor: Iva Bucić