Zadar slavi Alda Manuzija i njegove tiskarske tragove

Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru priredila je povodom 170. obljetnice izložbu pod nazivom »Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru«. Izložba je organizirana u sklopu manifestacije »Zagrli Zadar«, a nastala je u suradnji s Gradom Zadrom i Društvom knjižničara Zadar.

Izložba donosi vrijedna izdanja, poznatija kao »aldine«, proizašla iz tiskare znamenitoga mletačkog tiskara i humanista Alda Manuzija (1450.-1515.) te njegovih nasljednika.

Ove godine obilježava se 510. obljetnica smrti ovog slavnog predvodnika revolucionarne misli u tiskarstvu, čija je venecijanska tiskara bila središte humanističke izdavačke djelatnosti.

Kultura čitanja

–​ Aldo Manuzio objavljivao je i tiskao djela grčkih i latinskih klasika, te ih je učinio pristupačnijim široj publici. Prvi je u povijesti upotrijebio font koji danas poznajemo pod nazivom kurziv (italic).

Njegove inovacije u oblikovanju slova i formata knjige (tzv. džepna izdanja) donijele su pravu revoluciju u kulturu čitanja te se smatraju pretečama suvremenih knjiga s mekim koricama, započeo je knjižničar Tomislav Blažević, koji je autor izložbe uz kolegicu Mihaelu Šimat.

Također, Blažević je posebno ukazao na to kako je Aldov zaštitni znak sidro s dupinom, koje se pojavljuje na svim izdanjima. Sidro kao simbol stabilnosti, a dupin kao simbol živahnosti i pokretljivosti uma.

– Sve to popraćeno je latinskom izrekom »festina lente« ili žuri polako, budući da je sve svoje knjige pripremao jako dugo i temeljito, ističe knjižničar.

Izložba nije samo hommage povijesti tiskarstva, već podsjetnik na snagu ideje, viziju, inovaciju i vjeru u znanje kao temelj slobodnog društva.

– Aldo Manuzio ostavio je trag koji i danas živi, bilo kroz knjige koje čitamo, dizajn koji koristimo ili, pak, u uvjerenju da znanje treba biti dostupno svima.

Kroz inovacije u tipografiji, smionom iskoraku prema izdavanju manjeg osminskog formata knjige kao i strasti prema klasičnoj grčkoj literaturi, on predstavlja utemeljitelja modernog izdavaštva, navodi Blažević, dok njegova kolegica Šimat ističe kako je osmislio i modernu interpunkciju – točku kao završetak rečenice, apostrof, naglaske, zaraze te uveo uvlake za početak novog odlomka.

Obiteljska tiskara

Izložba kronološki prikazuje razvoj tiskare Alda Manuzija koja je djelovala od kraja 15. do kraja 16. stoljeća.

– U uvodnom dijelu upoznajemo se s obitelji Manuzio kroz njihove biografske podatke i obiteljsko stablo. Slijedi pregled izdanja nastalih u razdoblju kada je tiskaru vodio Aldo Manuzio stariji, sa svojim tastom Andreom Torresanijem.

Treći dio posvećen je Paolu Manuziju, Aldovu sinu, koji 1533. preuzima tiskaru i nastavlja obiteljsku tradiciju, a potom i njegov sinu Aldu Manuziju mlađem, s kojim zapravo završava povijest ove iznimne obiteljske tiskare, pojasnio je Blažević, dok je Šimat dodala kako se u završnom dijelu izložbe mogu vidjeti dokumenti iz arhive koji prate sudbinu rijetkih »aldina« iz fonda knjižnice u 20. stoljeću.

– Te su knjige tijekom Drugog svjetskog rata premještene u Italiju, no vraćene su u studenom 1961. i danas u dio Zbirke rijetkosti Znanstvene knjižnice, kazala je Šimat ističući kako je izložba, osim dragocjenim izdanjima, obogaćena i reprodukcijama iz knjiga, novinskim člancima, fotografijama te vedutama Zadra i Venecije.

Izložba završava prikazom popularno-znanstvene i stručne građe o Aldu Manuziju koja svjedoči o trajnoj vrijednosti njegove ostavštine.

Kako ističe knjižničarka Šimat, njegov je znanstveni opus, posebice komentari Gaja Julija Cezara i Cicerona, ostavio dubok trag u humanističkim studijama te ujedno potvrđuje kontinuitet intelektualne izvrsnosti ove tiskarske obitelji.

Izložba će biti otvorena do petka, 25. srpnja, u radnom vremenu knjižnice, od 7 do 14 sati.

Autor: Đurđa Baljak