Gogine kvizdarije slave 200. izdanje uz glazbu i nagrade

U subotu, 12. srpnja, na Mornarici se održava jubilarni 200. kviz pod nazivom Gogine opće kvizdarije. Prijave i početak kviza započinju u 19:30 sati, dok od 21:15 slijedi kratki gastronomski predah za kvizaše. Podjela nagrada planirana je za 21:45 sati, a od 22 sata večer će upotpuniti prigodni glazbeni program za koji će biti zadužen DJ Motherfucker.

Voditelj kviza, Goran Korlat, svima poznat kao Gogo, započeo je svoju kvizašku priču prije osam godina, točnije 2017. godine, u prostoru Caffe bara Pirate. Nakon toga kviz se nastavio održavati u Caffe baru L’Americano u robnom centru City Galleria, svakog četvrtka.

– Nakon kviza, svaka ekipa imat će priliku uživati u vrhunskom dalmatinskom crnom rižotu i desertu. Slijedi podjela nagrada – u redovnim izdanjima one su obično »likvidne«, dakle boce žestokih pića.

No, ovaj put, s obzirom na jubilarno izdanje, pripremili smo poseban izbor nagrada, uglavnom gastronomskih – nekoliko zadarskih restorana ponudilo je večere koje ćemo dodijeliti slučajnim izvlačenjem sretnim dobitnicima.

Za najbolje ekipe pripremili smo i pehare. Ostali, naravno, mogu očekivati fine gastro nagrade, kazao je Gogo, dodajući da su prvotno trebali nastupiti Sexymotherfuckersi, ali će okupljene na kraju zabavljati DJ verzija tog imena.

Od studenata do umirovljenika

Govoreći o samom kvizu, Gogo ističe da je kod njega naglasak uvijek više na druženju nego na znanju.

– Do sada se prijavilo pedesetak ekipa, a ostalo je mjesta još za otprilike 15. No, najvažnije što želim naglasiti jest da se kvizaši lako prijavljuju, ali voljeli bismo potaknuti i one koji su kod kuće, a inače nisu kvizaši, da nam se pridruže, poručuje voditelj, uz želju da na ovom jubilarnom kvizu okupe barem 70 ekipa.

Na Goginim kvizdarijama tijekom proteklih osam godina izmjenjivali su se razni profili sudionika – od studenata do umirovljenika. Kako ističe, fokus je uvijek na zajedničkom druženju, bez mobitela. Otkriva i da mu je priprema kviza dio svakodnevne rutine.

– Kod mene to funkcionira tako da se probudim rano ujutro, oko šest sati, i zatim nekoliko sati pregledavam portale, tražeći zanimljivosti koje mogu pretočiti u zanimljivo pitanje.

Inspiraciju nalazim i u svakodnevnim situacijama – nešto čujem na Kalelargi, netko spomene neku šalu – sve to mogu pretvoriti u dobro kviz-pitanje, priča nam Gogo, iskreno priznajući da je uvijek izazov sastaviti pitanje koje je zanimljivo, a nije suhoparno.

Kviz koji vodi uvijek je općeg tipa, odnosno »opće kvizdarije«, a svako pitanje popraćeno je i glazbenom podlogom. Sudionici pritom pokušavaju prepoznati pjesmu ili izvođača, ali taj glazbeni segment, kaže nam Gogo, služi prvenstveno za opuštanje tijekom pauza.

Pitanja s dušom

– Kod mene nema pitanja koja počinju sa što, kada, kako, kada ili zašto. Moja pitanja uvijek imaju kratak uvod, neku »dušu« – ne otkrivam previše, ali kroz nekoliko »hintova« kvizaši mogu doći do odgovora. Pitanja poput »Koje je godine bilo…?« kod mene nećete naći!

Sastavljam ih tako da ih gotovo svatko zna – 90 posto ljudi je već negdje čulo odgovor – samo je pitanje hoće li ga uspjeti izvući iz teksta, pojašnjava voditelj kviza i osvrće se na stanje zadarske kvizaške scene. Naime, osim njega, kaže, trenutačno ne postoji nitko drugi tko vodi kviz u kontinuitetu u Zadru.

– Sve je počelo prije desetak godina, kada je Zadarski pub kviz bio nositelj cijele scene – prvi kvizovi održavali su se u tadašnjem Q baru. No, s vremenom su posustali, a njihov je glavni događaj sada Memorijal Mirka Miočića.

Sve ostalo što se događa su povremeni studentski kvizovi ili jednokratne inicijative. Kontinuiteta, osim kod mene – nema. Vjerujem da bi zadarska kvizaška scena mogla biti puno življa i kvalitetnija, zaključuje Gogo ususret ovom velikom kvizaškom okupljanju.

Zanimljivo je i da je na logotipu Goginih općih kvizdarija prikazan Kairos, grčki bog sretnog trenutka, simbol koji, kako Gogo kaže, najbolje opisuje duh njegovog kviza – spontano, opušteno, sretno i u dobrom društvu.

Pa tako sretno svim kvizašima koji će sudjelovati u ovom velikom jubileju, kako starim, tako i novim ekipama.

Autor: Đurđa Baljak