Visoke temperature pogoršavaju stres, poremećaje spavanja i već postojeće mentalne bolesti, prema psihologinji i psihoterapeutkinji Andreji Benecke.


Kad dnevne temperature prijeđu 30 stupnjeva Celzija i ne padnu ispod 20 stupnjeva preko noći, mogu postati opasne, predstavljajući ozbiljan rizik za tijelo i um.




Agresivno ponašanje češće je, a hitni prijemi u akutne psihijatrijske ustanove su veći kada je vani vruće.


Broj samoubojstava također raste tijekom ekstremnih vrućina, prema Njemačkom društvu za psihijatriju i psihoterapiju, psihosomatiku i neurologiju (DGPPN).


„Posebno je osobama koje pate od teških mentalnih bolesti teško samostalno i učinkovito se zaštititi od vrućine“, kažu stručnjaci, napominjući da su mentalne bolesti jedan od „najvažnijih faktora rizika“ kada su u pitanju smrti povezane s vrućinom.


Ako netko vama blizak pati od mentalne bolesti, ključno je provjeriti koje rizike vrućina može predstavljati za njihovu dobrobit. Osoba koja se bori s mentalnim poremećajem često se ne može zaštititi od vrućine zbog svoje bolesti, kažu psihoterapeuti.


Djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na visoke temperature, jer njihova tijela još nisu u potpunosti sposobna regulirati toplinu, napominju stručnjaci.


Djeca se slabije znoje i brže dehidriraju, što povećava rizik od toplinskog udara i problema s cirkulacijom.


Vrućina može pogoršati postojeće bolesti, uključujući probleme s mentalnim zdravljem. „Mentalni stres kod djece povećava se po vrućem vremenu“, kažu stručnjaci.


Razdražljivost, nemir, problemi s koncentracijom, poremećaji spavanja i agresija, kao i depresivna raspoloženja, socijalno povlačenje, emocionalna ranjivost i impulzivno ponašanje, također se pogoršavaju kod adolescenata tijekom vrućine.