Ratari: Cijela Hrvatska će uskoro biti u cvijeću, ali neće imati pšenice

Hitni sastanak s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem na području Slavonije, najava smanjenja jesenske sjetve za 40 posto, uvođenje kapitalnih ulaganja s mogućnošću povrata investicije do 50 posto, uvođenje sustava monitoringa za praćenje tržišnih kretanja cijena, praćenje varijabilnih i fiksnih troškova s ciljem dobivanja stvarne cijene poljoprivrednih proizvoda, osmišljavanje programa potpore za zatvaranje OPG-ova, aktivno uključivanje države i osnaživanje robnih rezervi zbog zaštite od tržišnih poremećaja, aktivno uključivanje države i osnaživanje robnih rezervi… samo su neki od usvojenih i konkretiziranih prijedloga donesenih na zajedničkom sastanku članova Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, predstavnika Agronomske komore i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi održanog u Ivankovu, na gospodarstvu Kopilović.

Neodržive cijene

Svi su prijedlozi u ponedjeljak, uz molbu za sastanak, poslani premijeru Andreju Plenkoviću i nadležnim institucijama.

Odbor za ratarstvo HPK ističe kako su sastanak organizirali potaknuti aktualnom situacijom u poljoprivredi izazvanoj niskim otkupnim cijenama, sve snažnijim uvoznim pritiscima te nedostatkom strateških smjernica koje bi osigurale stabilnost i održivost domaće poljoprivrede.

– Na sastanku je istaknuto kako su trenutne otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda neodržive, pa je nužno poduzeti konkretne korake za zaštitu hrvatskih proizvođača.

Hrvatska je posljednjih godina postala veliki uvoznik brašna i pekarskih proizvoda, što upozorava na ozbiljne probleme u domaćoj proizvodnji i tržištu, iako imamo stabilnu i veliku proizvodnju ratarskih proizvoda.

Poljoprivreda je strateški sektor od presudne važnosti za nacionalnu sigurnost i razvoj, stoga je poduzetnicima potrebno omogućiti veću preradu i tržišnu stabilnost, stoji u HPK-ovu priopćenju.

Hrvatska, navode dalje, kao zemlja s bogatim poljoprivrednim potencijalima, mora imati jasnu strategiju i mehanizme zaštite od tržišnih i vremenskih nepogoda. O nekim smo prijedlozima razgovarali s Petrom Pranjićem, predsjednikom HPK-ova odbora za poljoprivredu.

Ugar i zelene trake

– Ako se nešto ne promijeni, zbog neisplativosti i nerentabilnosti proizvodnje bit ćemo prisiljeni smanjiti jesensku sjetvu za 40 posto. Država nam i ne pokušava pomoći, što nas žalosti.

Zakonski imamo pravo ostaviti ugar i zelene trake, pa će Hrvatska u budućnosti biti sva u cvijeću, ali neće imati pšenice. Od poticaja za cvijeće nekako ćemo moći preživjeti, pa neka onda Bruxelles pita Hrvatsku gdje je i gdje završava novac za podizanje proizvodnje koja konstantno pada, priča Pranjić.

Nedopustivo je, kaže oštro dalje, da država u godinu dana promijeni tri ministra poljoprivrede, a spominje se kako bismo mogli dobiti i četvrtog. Slikovito objašnjava kako je na čelu Ministarstva poljoprivrede kada je sijao pšenicu bila Marija, kada je prskao na tom je mjestu bio Josip, još jedno tretiranje popratio je David, a sada možda dođe Ivan.

– Kada bude isplata, trebala bi nam se ponovno ukazati neka Marija da nam pomogne.

Njemu je to “dovoljan dokaz” koliko je Ministarstvo poljoprivrede važno i koliko poljoprivreda zanima državu. Nastavljajući priču o prijedlozima koji će biti upućeni premijeru i nadležnim institucijama, ističe kako sve EU države iz nacionalnih proračuna za poljoprivredu izdvajaju znatno više nego Hrvatska, što bi se trebalo hitno promijeniti.

– O kapitalnijim ulaganjima i izdvajanju za poljoprivredu govorimo već tri godine. Nekada se prilikom izglasavanja proračuna bar znalo koliko se za što izdvaja, a sada o tome nitko ne priča, naglašava Pranjić.

Pekarski proizvodi

Nadalje, ističe kako su s predstavnicima FAZOS-a dogovorili kako će ubuduće struka donositi službene izračune ulaganja koji će biti prezentirani javnosti, čime bi se trebale izbjeći “maksimalno nerealne cijene”. Ako država ne može riješiti to pitanje, dodaje, poljoprivrednici će “uzeti stvar u svoje ruke”.

Pričalo se i o zatvaranjima OPG-ova te isplaćivanju svojevrsne otpremnine. Objašnjava kako je riječ o OPG-ovima čiji vlasnici više ne mogu voditi gospodarstvo, a koje bi država, kao što to čini s ribarima, na određeni način isplatila.

Tvrdi kako je sustav prilično opterećen s takvim OPG-ovima i ”vikend-poljoprivrednicima”, pa oni koji od poljoprivrede žive ne mogu doći do izražaja.

Isto tako, zahtijevaju da svi pekarski proizvodi imaju deklaraciju kako bi kupci znali odakle su i od čijeg su brašna izrađeni, a govoreći o robnim rezervama, naglasio je kako nitko ne zna ima li ih i koliko te kako je to pitanje od strateškog interesa o kojem bi trebala odlučivati Vlada RH, bez upletanja Bruxellesa.

Ugrozom je nazvao navodno potpisivanje sporazuma s državama Južne Amerike kojim su ”jače” zemlje članice EU-a dogovorile izvoz automobila, a zauzvrat bi iz južnoameričkih zemalja trebali stizati poljoprivredni proizvodi.

– Uvoz jeftine ukrajinske pšenice nas je ”načeo”, a ovo će nas dokrajčiti, podvlači Pranjić.

Inače, na slavonsko-baranjskim poljima počela je žetva pšenice, a cijena joj je oko 155 eura za tonu. Dakako, ratari tvrde da bi ”prava” cijena trebala biti od 200 do 220 eura.

Autor: Ivica Getto