Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

uspješni glazbenik

Tomislav Golub jedini je Hrvat koji kruh zarađuje svirajući blues glazbu

Autor: Antonia Vodan

18.06.2025. 15:50
Tomislav Golub jedini je Hrvat koji kruh zarađuje svirajući blues glazbu

Foto: Mate Komina



Prilikom proslave dvadesetog rođendana Američkog kutka Gradske knjižnice Zadar lokalnu publiku oduševilo je gostovanje profesionalnog blues glazbenika Tomislava Golubana, možda i jedinog muzičara u Lijepoj Našoj koji za kruh zarađuje svirajući i stvarajući blues glazbu.


O vlastitoj karijeri Goluban je pričao i u Zadru.


S druge strane Atlantika


– Ja sam profesionalni blues glazbenik. Što to znači? To znači da sam učinio nemoguće. Mislim da sam prvi i jedini u Hrvatskoj koji za kruh zarađuje s bluesom. Dosada sam snimio sedamnaest studijskih albuma, poprilično neuspješnih, kroz smijeh tvrdi Goluban, referirajući se na činjenicu da je ovaj žanr poprilčno slabo zastupljen na domaćoj glazbenoj sceni.




Napisao je ovaj hrvatski blueser čak 150 skladbi koje se većinom emitiraju s druge strane Atlantika. Zanimljiva je i priča o tome kako je dobio prestižnu nagradu Porin svirajući nekomercijalnu glazbu. Naime, kada je htio prijaviti svoj blues album, dočekalo ga je neugodno iznenađenje: iz Porina je izbačena blues kategorija.


Snalažljivi glazbenik tada je snimio dječji album naslovljen “Tatine priče i pjesme”, uvrstivši na njega blues glazbu. Inovativni nosač zvuka donio mu je kipić, a moguće, i osjećaj slavodobitnosti.


Dok novim generacijama pokušava pružiti blues glazbeni odgoj kroz nagrađeni album, zadarskim školarcima Goluban je održao kratku školu blues glazbe, fokusirajući se na značajne trenutke iz povijesti bluesa.


– S bluesom su počeli robovi na jugu Amerike koji nisu imali prava na ništa drugo, osim na rad. Na poljima su počeli komunicirati pjesmom gdje se razvio “double meaning”, odnosno dvostruko značenje u blues glazbi. Znam reći da je blues poetika najbolja poetika koju sam ikada čuo jer je jednostavna, ali uopće nije jednostavna.


Prva varijanta bluesa bile su radničke pjesme ili shout blues. Kaže se da je blues istina, pjeva se o onome što živiš, što te inspirira. Što te može inspirirati kada cijeli dan radiš u polju? Rad, pamuk, kukuruz, zemlja.


Pjevali su u tempu u kojem su mogli raditi. Prvi tekstovi vrlo su jednostavni: lijevo, desno, cijeli dan skupljam pamuk, započeo je glazbenik priču o bluesu, dodajući kako je iduća varijanta gospel glazba koja pjeva o nenasilju i prijateljstvu te vraća nadu.


Glazba puna rješenja


– Primjerice, jedna pjesma kaže “Moja žena me je napustila, baš sam tužan, ali, nema veze, ima lijepu sestru”. To je blues, uvijek imamo neko rješenje. Možda radim cijeli dan, ali doći će i taj dan kada ću biti ja kralj svemira. Nakon gospela imamo varijantu bluesa koja uključuje instrumente.


Robovi nisu imali novca da si kupe instrumente, imali su samo glas. Kako robovlasničko društvo slabi, tako se i bivši robovi počinju baviti glazbom. Prva glazbala koja imaju su priručna, rade instrumente od onoga što im je pod rukom.


Cajole – drvena kutija. Povlačili su predmete po žicama pa su dobili zvuk slidea u bluesu. Sve što su imali koristili su za stvaranje dobre atmosfere, ispričao je blueser, otkrivši i kako je jedan tipično europski instrument postao ikonom crnačke glazbe.


Upravo instrument kojemu je najvičniji, usna harmonika, nastala je u Njemačkoj, gdje je bila namijenjena za polke i slične europske glazbene oblike.


No, kako u Europi nije ostvarila značajan uspjeh, poslana je brodskim kontejnerima preko oceana i prodavala se u SAD-u za sitan novac. Tamo su je počeli kupovati oslobođeni robovi niske platežne moći i adaptirali je svom zvuku. Sve ostalo je povijest.


Neko drugo vrijeme


Konačno, Goluban je ponudio i nekoliko neslužbenih definicija blues glazbe.


– Većinom ljudi znaju reći da je blues tužna glazba, ali nije. To je nepravda koju pokušavam ispraviti. Blues nije isključivo tužna glazba, ali je nastao inspiriran tugom. Zato ja imam jednu krasnu definiciju: blues je glazba nade.


Blues je i feeling. Blues je osjećaj. Nema šanse da dva bluesera sviraju istu pjesmu na isti način, kazao je muzičar, dodavši i kako je blues korijen iz kojeg su nastali ostali suvremeni glazbeni oblici, poput rock’n’rolla, popa, rapa i trapa.


Za sam kraj izlaganja, osvrnuo se na trenutnu recepciju bluesa u Europi.


– Danas je situacija kaotično zanimljiva. Blues je klupska glazba, svira se po specijaliziranim klubovima za specijaliziranu publiku iznad pedeset. Postoji par dobrih, velikih blues festivala u Europi.


U Norveškoj postoji čak i sveučilište bluesa u gradiću u Notoddenu. Tamo se voze stari američki auti, ljudi žive u nekom drugom vremenu. Čak se puno bluesera tamo seli, otkriva Goluban, a kao značajnog domaćeg bluesera navodi jedno možda neočekivano ime.


– Blues je, doduše, i dalje nekomercijalna glazba. Jedan od hrvatskih bluesera kojeg moram spomenuti je Ivica Kostelić. Skupa smo snimili pjesmu, otkrio je blueser koji je svoje gostovanje završio izvedbom pjesme Brzi vlak, nastale u suradnji s Kostelićem.