EPPO je istaknuo da je presuda rezultat sporazuma stranaka, budući da je Žalac priznala krivnju za svoje optužbe, a prije potpisivanja sporazuma uplatila je 200.000 eura na ime djelomične naknade štete, pri čemu nije isključeno pravo vjerovnika da potražuje naknadu ostale štete prema principu solidarne odgovornosti.


Ne navodeći identitete EPPO je izvijestio da je kazneni postupak za aferu Softver protiv bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislava Petrica te dvojice poduzetnika Mladena Šimunca i Marka Jukića još u tijeku.




Europsko tužiteljstvo optužilo je Žalac, Petrica i dvojicu poduzetnika, zajedno s njihovim tvrtkama, za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem. EPPO precizira da je Žalac tijekom 2017. pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav te je poduzimala radnje kako bi poduzetniku i njegovim trgovačkim društvima osigurala povlašteni položaj.


Pritom je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave i odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva. Potom su društva toga poduzetnika pozvana da dostave svoje ponude te im je na kraju dodijeljen ugovor po nerealno visokoj cijeni od 1,73 milijuna eura.


Istragom je utvrđeno da su bivša ministrica i vlasnici trgovačkih društava nastavili poduzimati radnje s ciljem dodjeljivanja ugovora njihovim društvima, unatoč tome što je postupak poništen zbog kršenja Zakona o javnoj nabavi.


Ugovor je na kraju sklopljen, a vlasnici društava dobili su veliku svotu novca koja im je potom prebačena na račune ili podignuta u gotovini. Procjenjuje se da je proračun Unije oštećen za najmanje milijun eura, a državni proračun RH za gotovo 300 000 eura.


Žalac se nagodila s Uskokom


Bivša ministrica Gabrijela Žalac priznala je krajem prošlog svibnja da je preko bivše državne tajnice Josipe Pleslić sređivala polaganje ispita za svog brata te je na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno osuđena na godinu dana uvjetnog zatvora u koji neće ići ako u tri godine ne ponovi kazneno djelo.


Uz bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sporazum s Uskokom sklopio je i bivši direktor HEP-Operator distribucijskog sustava Nikola Šulentić, koji je uvjetno osuđen na devet mjeseci zatvora s rokom kušnje od godinu dana te 10.000 eura sporedne novčane kazne.


Prema Uskokovoj optužnici, Žalac je 2019. preko bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Pleslić, ranije Rimac, sredila polaganje državnog ispita za svojeg brata Ivana Ivankovića kojeg tužiteljstvo nije zahvatilo optužnicom.


Ivanković je, prema pisanju medija, radio u zagrebačkoj upravi kao pomoćnik pročelnika za energiju i klimu, a u srpnju 2022. je imenovan predstavnikom Zagreba u vijeću članica Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju.


Josipa Pleslić je pak 2019. preko Šulentića zaposlila svoju sestru Biserku Vujić u Elektri Šibenik, podružnici HEP-a koju je vodio sporazumno osuđeni bivši direktor. Tužiteljstvo je do saznanja o zapošljavanju došao preko poruka koje je Pleslić razmjenjivala sa Šulentićem.


Uskok je u veljači 2022. protiv Pleslić i još 26 osoba podigao optužnicu u aferi Vjetroelektrane kojom ih tereti za trgovanje utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.


Optužnicom je, uz Pleslić i Žalac, bilo obuhvaćeno više državnih dužnosnika, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši načelnik Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.


Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je pogodovala poduzetnicima u izgradnji vjetroelektrana, 2019. i 2020. koristeći položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.