Bosiljak vam stalno vene? Evo zašto

Bosiljak je jednostavna ljetna biljka koja uspijeva u toplom vremenu. Ove jednogodišnje biljke koje vole sunce vjerojatno potječu iz suptropskih krajeva jugoistočne Azije i Afrike, iako se, zbog tisućljetne kultivacije, teško može točno utvrditi njihovo podrijetlo. Bosiljak se proširio svijetom kroz povijesne trgovačke puteve te obogatio kuhinje raznih kultura.

Bosiljak brzo klija iz sjemena, a njegov snažan rast ubrzava s dolaskom toplijih dana, od proljeća prema ljetu. Biljke su guste i pune listova, a što ga više beremo, to više potičemo novi rast. Iako je jedan od najlakših začina za uzgoj, bosiljak ipak nije imun na uobičajene vrtne probleme.

Bez obzira na to uzgajate li neku od brojnih sorti u zatvorenom ili na otvorenom, mogu se pojaviti česti problemi. Da biste otkrili zašto bosiljak propada, potrebno je istražiti osnovne probleme i uvjete uzgoja kako biste pronašli odgovarajuće rješenje.

Izloženost suncu

Prvi ključan čimbenik za uspješan uzgoj je dovoljno sunčeve svjetlosti. Najbolje uspijeva na punom suncu (šest ili više sati sunčeve svjetlosti dnevno), ali podnosi i djelomičnu sjenu (četiri ili više sati dnevno).

Bosiljku je potrebno dovoljno sunca da prikupi energiju potrebnu za brz rast tijekom jedne vegetacijske sezone. Ako vaša biljka izgleda slabo, s blijedim listovima, izduženim stabljikama i usporenim rastom, moguće je da ima previše sjene.

U vrućim klimama, tijekom podnevnog sunca, listovi mogu požutjeti ili posmeđiti uz pojavu suhih rubova. To je očit znak opeklina od sunca.

U tom slučaju, biljku premjestite u svijetlu sjenu ili raspršeno svjetlo tijekom najtoplijeg dijela dana, ili posadite višu biljku s jugozapadne strane koja će pružiti zaklon.

Previše gnojiva

Bosiljak treba pognojiti pri sadnji, a zatim još jednom ili dvaput tijekom sezone. Prečesto gnojenje ili pretjerane količine dovode do brzog rasta, ali i slabijeg okusa. Iako će biljka izgledati bujno, stabljike će biti slabije, a aroma slabija.

Bosiljak preferira organski bogata tla. Obogatite gredice ili supstrat kompostom kako biste poboljšali hranjivost, prozračnost i zadržavanje vlage.

Za biljke u zatvorenim prostorima, koristite tekuće gnojivo u pola jačine svakih četiri do šest tjedana. Za bosiljak na otvorenom, gnojite svakih tri do četiri tjedna tijekom vegetacije.

Nepotpuno orezivanje

Bosiljak ima koristi od redovitih berbi, koje potiču novi rast. Berite listove ili odrežite vrhove stabljika s dva para listova. Pazite da prerano ne uklonite previše, kako bi se rast odvijao ravnomjerno i kontinuirano.

Stabljike režite iznad zdravog para listova, a novi rast pojavit će se u roku od tjedan dana. Do sredine ili kraja ljeta, vjerojatno ćete primijetiti bijele cvjetne klasove, koji nakon cvatnje razvijaju sjeme.

Cvatnja umanjuje okus listova jer biljka energiju usmjerava na razmnožavanje, a ne na rast listova, zbog čega listovi postaju gorki, a stabljike drvenaste. Da biste zadržali svježinu i okus, otkidajte cvjetove čim se pojave.

Problemi s vodom

Bosiljak nije posebno zahtjevan kada je riječ o vodi i ima slične potrebe kao mnoge druge biljke i povrće. Najbolje uspijeva uz stalnu vlagu tijekom sezone rasta, a ključna je i dobra drenaža tla.

Previše vode može uzrokovati pojavu bolesti i štetnika, dok suša i preskakanje zalijevanja usporavaju rast jer biljka prelazi u fazu očuvanja energije.

Kada se tlo osuši do dubine od 2–5 cm, vrijeme je za zalijevanje. Tegle s odraslim biljkama brzo se isušuju tijekom ljeta, pa će, ovisno o klimi i veličini posude, trebati češće zalijevanje od biljaka u zemlji.

Niske temperature

Bosiljak za rast treba toplo vrijeme danju i noću. Lako je biti nestrpljiv i presaditi ga van dok još ima proljetne hladnoće. Najbolje uspijeva pri dnevnim temperaturama od 21–27 °C, a noćne iznad 10 °C.

Gljivične bolesti čest su uzrok propadanja bosiljka. Nastaju zbog loših uvjeta uzgoja koji omogućuju širenje spora.

Ako ste ranije imali problema, potražite otpornije sorte. Bosiljak je podložan specifičnim gljivičnim bolestima, kao što su venuće i plamenjača bosiljka.

Štetnici

Bosiljak nije česta meta štetnika, ali mogu ga napasti japanske zlatice, puževi i lisne uši, koje mogu uzrokovati sušenje listova. Važno je pravovremeno uočiti štetnike kako ne bi prenijeli bolesti ili usporili rast biljke.