Ustavni sud odbacio zahtjev SDP-a i Možemo oko zaštićenih najmoprimaca

Ustavni sud odbacio je zahtjev za ocjenom suglasnosti s Ustavom Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, kojim se rješava problem povrata nacionalizirane imovine vlasnicima oduzete nakon Drugog svjetskog rata, a koji su uz ostale podnijeli i saborski zastupnici SDP-a i Možemo! 24. veljače.

To je već šesti zahtjev za ocjenom ustavnosti tog zakona, koji je na snagu stupio početkom travnja prošle godine, a koji su dosad pred Ustavnim sudom pokušali osporiti saborski zastupnik Domagoj Hajduković, Udruga stanara Grada Splita, Udruga Pravda, istina, odgovornost iz Rijeke i Hrvatski savez udruga stanara iz Zagreba, a koje je Ustavni sud odbacio.

Očekivana odluka

U svom zahtjevu za ocjenom suglasnosti s ustavom 35 zastupnika SDP-a i Možemo! su od Ustavnog suda tražili da ispita je li zakonom došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zaštićenih najmoprimaca čija su prava zaštićena i (Europskom) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom Republike Hrvatske, odnosno je li došlo do povrede prava na dom, povrede prava na zabranu diskriminacije i povrede prava vlasništva te su naveli da predlagatelj zakona nije raspolagao potpunim i preciznim podacima potrebnima za ocjenu stanja te za ocjenu posljedica koje će donošenjem zakona proisteći.

No, Ustavni je sud, kao i u svim dosadašnjim zahtjevima za ocjenom ustavnosti ovoga zakona, u odluci od 20. svibnja odbacio podneseni zahtjev, odnosno nije prihvatio prijedloge podnositelja zahtjeva.

U Udruzi za zaštitu vlasništva i promicanje interesa vlasnika Protectus podsjećaju da je ovaj zakon bio jedan od rijetkih koji je u Saboru usvojen s više nego dvotrećinskom većinom – u prvom čitanju za njega je glasovalo 125 zastupnika, a u drugom čitanju 116, što znači da su ruke za zakon digli i zastupnici SDP-a, da bi ga potom osporavali pred Ustavnim sudom, dok je Možemo! u oba glasovanja bio suzdržan.

– Razumijemo da ovo zakonsko rješenje napadaju profiteri koji njime gube svoje osamdesetgodišnje privilegije, međutim ne možemo razumjeti lijeve stranke, poimence SDP i Možemo!, koje su zajednički pokušale srušiti Zakon, iako je on izglasan i uz potporu SDP-a, a ni Možemo! nije bio protiv.

Držimo to političkim diletantizmom i anticivilizacijskim činom u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske jer se ovim Zakonom konačno ispravlja teška nepravda i zločin počinjen nad vlasnicima nakon Drugog svjetskog rata, kaže predsjednik udruge Protectus Josip Hrastić.

– Za nas vlasnike ova Odluka Ustavnog suda je očekivana, logična i jedino moguća pa se nadamo da nakon nje više neće biti napada na ovaj bez svake sumnje dobar i kvalitetno pripremljen zakon, poručio je Hrastić i dodao da je »dobro poznato pod kakvim okolnostima su ‘klasnim neprijateljima’ ti stanovi i kuće oduzimani pa je bilo krajnje vrijeme da Republika Hrvatska ispoštuje presude Europskog suda za ljudska prava kao i civilizacijske norme Europske Unije«.

Pravo na naknadu

Podsjetimo, Vlada je bila primorana donijeti zakon o zaštićenim najmoprimcima (kako je kolokvijalno nazvan iako je zakon taj status službeno ukinuo), a nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske.

Zakonom se bivšim vlasnicima stanova omogućuje obeštećenje kroz pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, i riječ je o problemima koje Republika Hrvatska vuče još iz bivše države, a kojim bi se konačno ispravila povijesna nepravda prema građanima kojima je komunistička vlast 1945. godine nasilno oduzela imovinu.

Zakonom je predviđeno i pravo na naknadu zbog nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova, a Ministarstvo je ustanovilo pet programskih mjera.

Tako je moguća nagodba o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, zatim neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana.

Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, dok peta mjera predviđa mogućnost zamjene stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Vlada procjenuje da je oko 1.400 stanova u režimu »prisilnog najma«, a primjenom ovog zakona isplatit će se oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će Vlada dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.