Dr. Eugenija Basioli Kasap: Pušenje je ozbiljan rizik za obolijevanje od raka pluća

Diljem svijeta svake se godine obilježava Svjetski dan nepušenja (31. svibnja) kao javnozdravstvena kampanja u cilju podizanja svijesti o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda, kao i štetnim taktikama kojima nas izlaže duhanska industrija.

Tim smo povodom razgovarali s doc. prim. dr. sc. Eugenijom Basioli Kasap, dr. med., voditeljicom poliklinike Službe za interne bolesti i subspecijalisticom pulmologije koja je objasnila kako duhanski dim utječe na organizam, ali i koliko je vremena potrebno za vidjeti promjene nakon prestanka pušenja.

Najveća zabluda

Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS) iz 2019. u Hrvatskoj svaki dan puši 22,1 posto građana, od toga puši 25,6 posto muškaraca i 19,5 posto žena.

Među tim pušačima njih 81,6 posto puši svaki dan preko deset godina. Iako 74,3 posto stanovnika Hrvatske ne puši, njih 3,6 posto puši povremeno. Treba tome dodati i njih 26,1 posto koji su barem jedan sat dnevno pasivno izloženi duhanskom dimu.

Te 2019. godine 96,6 posto ispitanika nije probalo e-cigarete, međutim, komisija Svjetske zdravstvene organizacije je uočila da je upotreba grijanih duhanskih proizvoda porasla u pet država članica za najmanje deset posto, a među tim je državama i Hrvatska.

Dr. Basioli Kasap naglašava da moramo pričekati dogodine nove rezultate koji će se po tom pitanju sigurno razlikovati.

– Duhanska epidemija jedna je od najvećih prijetnji javnom zdravlju s kojom se svijet ikada suočio, ubijajući više od osam milijuna ljudi godišnje diljem svijeta. Više od sedam milijuna tih smrti rezultat je izravne upotrebe duhana, dok je oko 1,3 milijuna rezultat nepušača koji su bili izloženi pasivnom pušenju, objašnjava.

– Pasivno pušenje osobito šteti djeci. Ono povećava rizik od respiratornih infekcija te dugoročno uzrokuje ozbiljne kardiovaskularne i plućne bolesti. Ne postoji sigurna razina izloženosti duhanskom dimu, upozorava dr. Basioli Kasap.

Jedan od većih problema, ističe dr. Basioli Kasap, su i raširene zablude koje prate naviku pušenja.

– Možda najveća zabluda je kako pušenje pomaže u smanjenju stresa te kako pomaže pri opuštanju jer nikotin zapravo povećava nivo stresa u organizmu i može biti faktor koji doprinosi dugoročnom stresu koje je štetan za cijeli organizam, naglašava dr. Basioli Kasap.

Razoran učinak

Ljudi koji puše, ali i oni koji su prestali pušiti, imaju različite zdravstvene rizike ovisno o tome koliko dugo i koliko su pušili. Duhanski dim ima razoran učinak na cijeli organizam, počevši od najčešćih bolesti dišnog sustava.

– Pušenje uzrokuje kroničnu upalu dišnih puteva i plućnog parenhima, što dovodi do suženja dišnih putova i ograničenja protoka zraka.

To je osnovni mehanizam nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), koja je treći najčešći uzrok smrti u svijetu, objašnjava dr. Basioli Kasap i upozorava kako pušač mora provesti čak 15 godina bez cigarete kako bi se rizik od srčanog udara izjednačio s rizikom kod nepušača.

Osim pluća, pušenje oštećuje i kožu, zube, vid, živčani i probavni sustav, kao i reproduktivno zdravlje.

– Pušači imaju suhu kožu, više bora, oštećenu caklinu, a kod žena se češće javlja rana menopauza, dok muškarci imaju veći rizik od impotencije i oštećenja DNK sperme, navodi. Pušenje u trudnoći dodatno povećava rizik od pobačaja i razvojnih anomalija kod djeteta, a otrovne tvari iz duhana prenose se i kroz majčino mlijeko.

Iako se često zanemaruje, rak pluća je najsmrtonosniji oblik karcinoma, a rani simptomi često izostaju.

– Simptom koji pušači ne bi smjeli zanemariti je pojava novog ili pogoršanje ranije prisutnog kašlja, iskašljavanje krvi, otežano disanje, bol u prsima, promuklost ili ‘sviranje u prsima’, ali često i samo nenadani gubitak na tjelesnoj težini odnosno upale pluća koje ne prolaze na antibiotsku terapiju, upozorava dr. Basioli Kasap.

Poslije 35 godine pušač u prosjeku izgubi tri mjeseca života na svaku godinu pušenja. Da su dobrobiti prestanka pušenja brze i značajne potvrđuje činjenica da rizik od smrtnosti počinje opadati brzo nakon prekida. Razlika se primjećuje pet godina nakon prestanka pušenja, a najveća je nakon 15 godina.

– Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20 do 90 posto u usporedbi s pušačima. Kod pušača koji puše više od 15 cigareta dnevno rizik za karcinom pluća manji je za 27 posto ako smanje količinu cigareta za 50 posto, navodi dr. Basioli Kasap te dodaje da prestanak pušenja donosi značajne promjene i to vrlo brzo.

– Već nakon 20 minuta krvni tlak i puls vraćaju se na normalu, nakon 8 sati razina ugljičnog monoksida se prepolovi, a već za 48 sati poboljšava se osjetilo mirisa i okusa. U roku od tri dana disanje postaje lakše, a razina energije raste.

Plućna funkcija poboljšava se za deset posto unutar tri do devet mjeseci, a nakon godinu dana rizik od srčanog udara smanjuje se za polovicu, ističe dr. Basioli Kasap i objašnjava da je prestanak pušenja individualna odluka svakog pacijenta.

Karcinom, tuga, strah

– Neki prestanu pušiti čim im je zdravlje i najmanje ugroženo dok drugi ne uspijevaju ni kad su teško bolesni. Mi ih uvijek upozorimo da su mogućnosti liječenja manje ako nastave s pušenjem. Neke to motivira, a neki misle »kako im je ionako kasno«.

Čini mi se kako se češće prestraše ozbiljnih kardiovaskularnih incidenata neko kronične opstruktivne bolesti pluća. Iako većina ljudi zna da pušenje može izazvati ozbiljne bolesti, mnogi nisu motivirani za prestanak dok se teško ne razbole.

Gotovo svi pušači se nadaju da neće baš oni biti među onima koji će se razboljeti. Drugi pak iako znaju da je pušenje štetno često osjećaju potrebu da zapale cigaretu i nastavljaju pušiti jer im to predstavlja užitak, objašnjava dr. Basioli Kasap koja u svojem dugogodišnjem radu na Pulmologiji gotovo svakodnevno nekome kaže da boluje od karcinoma.

– Reakcije su različite, ali uglavnom šok, tuga i strah. Neki su ubrzo spremni za borbu koja uključuje i prestanak pušenja dok se drugi prepuste i mišljenja su da prestanak pušenja neće pridonijeti ozdravljenju.

U tim je trenutcima važna podrška kompletnog osoblja, ali i obitelji kao i cijele zajednice jer prestanak pušenja poboljšava učinak terapije, ističe dr. Basioli Kasap.