Hrvatska je po inflaciji među najgorima u eurozoni

Rast potrošačkih cijena dobara i usluga u svibnju je ponovo ubrzao nakon tri mjeseca usporavanja i prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku cijene su u svibnju bile veće za 3,5 posto odnosu na svibanj prošle godine, a u odnosu na travanj veće su za 0,4 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s drugim članicama Europske unije i eurozone, inflacija u Hrvatskoj u svibnju je iznosia 4,3 posto i ponovo je među najvećima u području primjene zajedničke europske valute, a veću inflaciju zabilježila je samo Estonija (4,6 posto), dok je istu stopu godišnje inflacije kao Hrvatska imala još i Slovačka, pokazuju podaci Eurostata.

Na razini eurozone, godišnja inflacija u svibnju iznosila je 1,9 posto.

Korigirana procjena

Inflacija je prema podacima DZS-a tako ubrzala s travanjskih 3,2 posto na godišnjoj razini na 3,5 posto, ponajviše potaknuta rastom cijena usluga koje su veće za 6,2 posto u odnosu na lanjski svibanj.

Po rastu ih slijede cijene hrane, pića i duhana koje su veće za 5,1 posto, energija je skuplja za 1,7 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi za 0,1 posto.

U usporedbi s travnjem, najveći rast cijena zabilježen je kod hrane i pića, 1,2 posto, usluge su skuplje za 0,6 posto, dok je kod cijena energije zabilježen pad inflacije za 1,1 posto.

Ubrzavanjem rasta cijena u svibnju prekinut je višemjesečni trend usporavanja inflacije započet u veljači ove godine kada su cijene sa siječanjskih 4 posto skliznule na 3,7 posto.

No, tijekom ožujka i travnja primijećena je stagnacija inflacije jer se u oba mjeseca držala na razini od 3,2 posto, i to prema drugoj, korigiranoj procjeni DZS-a koja se objavljuje sredinom mjeseca, a s obzirom na to da su prve procjene pokazivale inflaciju od 3,1 posto.

Budući da je pad cijena najprije usporio, a potom i stagnirao, ubrzavanje rasta cijena donekle je bilo očekivano, pogotovo kako se primičemo glavnom dijelu turističke sezone.

Podsjetimo, u kolovozu 2023. inflacija nas je »neugodno« iznenadila naglim skokom u kolovozu, iako je tijekom cijele godine bilježila pad, upravo zbog špice turističke sezone i povećane potrošnje turista.

Premda se takav slučaj nije ponovio prošlog ljeta, Vlada je, podsjetimo, početkom ove godine ipak pozvala sve dionike u turizmu na »razumno formiranje cijena«, ponajprije zbog konkurentnosti hrvatskog turizma, ali i zbog utjecaja cijena usluga na inflaciju.

U komentaru inflacije za svibanj, Hrvatska narodna banka navodi da je ubrzanju inflacije najviše pridonijelo »izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane«.

Osim toga, navode u HNB-u, primjetno se ubrzala inflacija cijena usluga, a blago se ubrzala i inflacija cijena energije.

Ubrzanje u europodručju

– Nakon što se u prethodna tri mjeseca usporavala, inflacija cijena hrane se u svibnju primjetno ubrzala (na 5,6 posto, s 4,6 posto u travnju).

Istovremeno se blago ubrzala i inflacija cijena energije (na 1,5 posto s 1,4 posto), navode u središnjoj banci i dodaju da usluge nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj.

Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,3 posto usluge pridonose s 2,5 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova, pojašnjavaju u HNB-u.

U travnju je tako prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije, a u veljači je, podsjetimo, bio prekinut višemjesečni trend ubrzavanja inflacije koji je započeo lanjskog listopada i trajao do siječnja ove godine, kada je inflacija dosegla 4 posto.

No, unatoč zabilježenom usporavanju rasta potrošačkih cijena zadnjih mjeseci, Hrvatska je i dalje među članicama eurozone s najvećom stopom inflacije.

Ipak, i europodručje je zabilježilo prekid višemjesečnog trenda usporavanja inflacije, i to u travnju, kada je inflacija naglo ubrzala na 2,2 posto zbog snažnog rasta cijena svježe hrane od 4,9 posto, najvećeg od početka godine, i čak su pretekle rast cijena usluga.

Naime, u eurozoni se također bilježi stalno ubrzavanje rasta cijena usluga, i to s 3,9 posto u ožujku na 4,1 posto u travnju na godišnjoj razini.

No, u svibnju je inflacija u europodručju ponovo usporila, kliznuvši na 1,9 posto, što znači da se prvi put od prošle jeseni spustila na razinu ispod dva posto, koju cilja Europska središnja banka, čime se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u svibnju primjetno povećala u odnosu na prethodni mjesec.

Najviše je i u svibnju u eurozoni poskupjela svježa hrana, za 4,4 posto, ali blaže nego u prethodnom mjesecu, kada su joj cijene bile porasle za 4,9 posto. Popustio je i rast cijena usluga, sa 4 na 3,2 posto, dok je energija pojeftinila za 3,6 posto, kao i u travnju.

Prema anketi koju je provela Europska središnja banka, unatoč usporavanju inflacije, dojam građana eurozone je da inflacija i dalje jača, dok plaće rastu osjetno slabije od cijena. U idućih 12 mjeseci cijene će po medijanu procjene anketiranih građana porasti za 3,1 posto.

To znači da inflacija po njihovoj percepciji jača budući da su još prije mjesec dana očekivali rast cijena za 2,9 posto. Prema procjeni građana eurozone, inflacija će tek za tri godine pasti na 2,5 posto.