“Udružimo snage kako bismo izgradili budućnost u kojoj svaka osoba u svakom dijelu svijeta ima pristup skrbi koja joj je potrebna i koju zaslužuje”, poručio je Plenković podsjetivši na riječi dr. Andrije Štampara da pitanje javnog zdravstva i rad na njegovom napretku trebaju biti svačija zadaća.


Dostatno, pouzdano i dugoročno financiranje ključno je kako bi WHO efektivno vodio, koordinirao i ispunjavao svoje globalne zdravstvene ciljeve u pravovremenim odgovorima na hitna stanja i pružanju pomoći gdje je najviše potrebna, kazao je premijer.




Članice WHO-a usvojile su danas povijesni sporazum o pripravnosti na buduće pandemije. Paktom se osigurava da lijekovi, terapija i cjepiva budu globalno dostupni kada se dogodi sljedeća pandemija.
Također se zahtijeva od proizvođača koji sudjeluju u sporazumu da tijekom pandemije dodijele od 20 posto svojih cjepiva, lijekova i testova WHO-u kako bi se osiguralo da i siromašnije zemlje imaju pristup.


Plenković je rekao u izjavi da je cilj tog sporazuma kvalitetnija suradnja, prepoznavanje i brže reagiranje. “Mislim da je kvalitetan. Usvojen je praktički konsenzusom, što mislimo da je jako dobro.”


“Danas, u svijetu rastućih nesigurnosti i nejednakosti, naša je zajednička odgovornost da sačuvamo i ojačamo središnju ulogu Svjetske zdravstvene organizacije kao vodećeg autoriteta globalnog zdravstva”, poručio je.


Naša aktivna potpora WHO-ovom sporazumu o pandemiji reflektira našu posvećenost boljoj pripravnosti, prevenciji i odgovoru na buduće zdravstvene izazove, istaknuo je premijer.


“Hrvatska je odlučna u svojoj posvećenosti u građenju sigurnijeg i otpornijeg svijeta”, poručio je.


“Ponosan sam na činjenicu da se ta zajednička vizija nastavlja graditi na naslijeđu istaknutog Hrvata, doktora Andrije Štampara, jednog od osnivača WHO-a i prvog predsjednika Svjetske zdravstvene skupštine”, kazao je premijer.


“Recentne krize pružile su nam ključne lekcije. Moramo ostati svjesni raznolike i sveobuhvatne prirode zdravstvenih prijetnji, bilo da su prouzročene ljudskim aktivnostima, rizicima u nastajanju ili prirodnim fenomenima. U svijetu međusobno povezanih rizika samo koordinirana globalna akcija može iznjedriti trajna rješenja”, kazao je.


U proteklim godinama Hrvatska je imala proaktivnu ulogu jačanju pripravnosti na zdravstvene hitne slučajeve, a na prošlogodišnjoj skupštini njezina je inicijativa dovela do usvajanja prve rezolucije o jačanju pripravnosti za zdravstvene hitne slučajeve koji su posljedica prirodnih katastrofa, rekao je.


Hrvatska je vodila konzultacijski proces o rezoluciji za jačanje i potporu za zdravstvenu radnu snagu i razvoj Akcijskog plana za zdravstvene radnike. To odražava našu dugotrajnu posvećenost jačanju kapaciteta, obrazovanja i potpore onima koji su svoj život posvetili očuvanju javnog zdravstva, rekao je premijer Plenković i dodao da je Hrvatska posvećena globalnom proširenju WHO-ove akademije.


Jačanje globalnog zdravstva počinje snaženjem onih koji ga pružaju, poručio je.


Danas je  ispred sjedišta WHO-a u Ženevi otkrivena skulptura “Oblik prostora” Ivana Kožarića, posvećena dr. Štamparu i svim zdravstvenim djelatnicima diljem svijeta.


Ta skulptura, koja je dar hrvatske Vlade, stajat će kao trajni spomen zajedničkoj posvećenosti javnom zdravstvu i međunarodnoj solidarnosti, poručio je premijer.


Posjet CERN-u


Premijer Plenković posjetio je i CERN, s kojim Hrvatska surađuje više od tri desetljeća. Hrvatska aktivno sudjeluje u ključnim CERN-ovim eksperimentima putem pet institucija i preko 50 znanstvenika, a više od 120 hrvatskih nastavnika i deseci studenata sudjeluju u CERN-ovim obrazovnim programima.


Tijekom proteklih godina hrvatski znanstvenici značajno su doprinijeli CERN-ovim eksperimentima poput CMS-a i ALICE-a, a naša industrija bila je uključena i u konstrukciju detektora, rekao je Plenković.


Utjecaj ove suradnje i studija koje nastaju u CERN-u ima značajne pozitivne učinke na hrvatsku znanost i poslovni sektor, a ponosni smo i što interes hrvatskih tvrtki za sudjelovanje u CERN-ovim projektima kontinuirano raste, kazao je premijer Plenković.


Po njegovim riječima, tu će uskoro uslijediti ogromne investicije gdje će postojeći akcelerator od 27 km biti upotpunjen s novim od 90 km koji se proteže praktički uz jezero ispod Ženeve i to je fascinantan i važan projekt za znanost i za nuklearna istraživanja .


Plenković u WTO-u i IOM-u


Premijer je također posjetio Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) gdje je razgovarao s direktoricom, bivšom nigerijskom ministricom financija Ngozi Okonjo-Iweala. Glavna tema je bila reforma WTO-a u kontekstu razgovora pa i globalnih otvorenih pitanja u pogledu carina i necarinskih barijera gdje RH kao dio članica EU-a pregovara putem Europske komisije sa SAD-om.


“Ja vjerujem da do ovog roka do kada je suspendirana primjena viših carina da će se pronaći rješenje koje će biti na korist i SAD-a i EU-a”, rekao je dodavši kako je izvoz RH u Ameriku svega 2 posto ukupnog izvoza Hrvatske i “vjerujemo da će napori koje radimo i kao zemlja na nacionalnoj razini, ali i na europskoj razini zaštiti naše izvoznike i one koji svoje proizvode plasiraju na američko tržište”.


Zadnji susret u Ženevi premijer je imao s generalnom direktoricom Svjetske organizacije za migracije (IOM) Amy Pope s kojom je razgovarao o globalnim aktivnostima ove organizacije po pitanju migracija, prije svega sprječavanja nezakonitih migracija i strukturiranja zakonitih zbog potreba tržišta rada.