Otvoren 16. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi

Šesnaesto izdanje međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi, AGRO ARCA započelo je u zadarskom ŠC Višnjik. U sklopu trodnevne izložbe, jedine takvog tipa u Europi, predstavit će se inovacije iz poljoprivrede, prehrambene industrije i poljoprivredne mehanizacije, a sudjelovat će lokalne tvrtke i OPG-ovi, kao i inozemni inovatori iz BiH, Slovenije, Srbije, Mađarske, Republike Sjeverne Makedonije, Poljske, Irana, Indonezije, Južne Koreje i Tajlanda.

Glavni je organizator događaja Hrvatska zajednica inovatora, dok su suorganizatori Sveučilište u Zadru, Zadarska županija, Grad Zadar, Hrvatska zajednica tehničke kulture i Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora IFIA. Pokrovitelji sajma su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo gospodarstva te Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

U sklopu pozdravnog govora, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, Miljenko Šimpraga, istaknuo je kako Hrvatska trenutno ne konkurira drugim europskim zemljama po pitanju inovacija te kako je za napredak gospodarstva ključna suradnja s akademskom zajednicom.

– Razvoja hrvatskog gospodarstva nema bez suradnje s akademskom zajednicom. Kada smo ušli u EU, imali smo tek 1% velikih tvrtki koje su mogle same razvijati nove inovativne proizvode i nove tehnologije važne za razvoj industrije, pa tako i poljoprivrede. I danas, u odnosu na ostale zemlje Europske unije, pogotovo ako gledamo gospodarski najrazvijenije zemlje, ne napredujemo onako kako treba. Kada govorimo o inovacijama, prema globalnom indeksu inovacija, Hrvatska se nalazi na 43. mjestu i zadnja je u Europi. Kada govorimo o znanstvenoj suradnji između sveučilišta i gospodarstva, Hrvatska je na 116. mjestu. Mi i dalje populariziramo inovacije kroz suradnju s akademskom zajednicom. Surađujemo već sa sveučilištima u Hrvatskoj, primjerice sveučilištima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, a sada smo počeli surađivati i sa Sveučilištem u Zadru, kazao je Šimpraga, dok je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić naglasio kako bi visokoškolske institucije trebale prepoznati aktualne potrebe gospodarstva kako bi na njih ponudili odgovore kroz inovativna rješenja.

– Akademska zajednica dobiva svoj puni smisao kada naša znanstvena istraživanja i naš rad sa studentima, s jedne strane udovoljavaju nekim intrinzičnim potrebama za produbljivanjem potojećih spoznaja, pri čemu je onda riječ inovacija ključni pojam; ali, s druge strane, trebali bismo znati u što boljoj mjeri prepoznati trenutne potrebe društva i gospodarstva, a isto tako, zahvaljujući praćenju trendova, i anticipirati sve ono što će se događati u svijetu u kojem s pravom pripadamo, izjavio je rektor, dodavši kako je poljoprivreda ključna gospodarska grana koja otvara potencijal međusektorske suradnje s ciljem razvoja nacionalne ekonomije.

– Sektor poljoprivrede je strateški važan sektor svake države, a posebno onih država poput Hrvatske koje imaju takvu blagodat da mogu koristiti i različite pedološke, klimatske, vodne i neke druge karakteristike da možemo razvijati poljoprivredu koja je komplementarna u smislu proizvodnje različitih prehrambenih i drugih proizvoda, ali i komplementarna s drugim sektorima djelatnosti. Okupili smo se u Zadru, gradu u kojem veliko značenje u gospodarskom razvoju ima turizam. Međutim, taj turizam se ne oslanja u dovoljnoj mjeri na ono što omogućuje naša poljoprivreda. Za to postoje velike mogućnosti, ali je potrebno inovativno razmišljati o poljoprivredi, a onda i primijeniti inovativne metode i tehnologije kako bismo unaprijedili našu poljoprivredu, smatra Faričić, a ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Mladen Fruk, u svojstvu izaslanika ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naveo je glavne izazove s kojim suočava hrvatska poljoprivreda, kao i Vladine mjere koji za cilj imaju podržati ovu primarnu djelatnost.

– Osobno mislim da su se inovacije počele jako brzo razvijati, sve dok nismo došli do 20. i 21. stoljeća kada je taj razvoj počeo sve više opadati. Možemo to pripisati dobnoj strukturi poljoprivrede u RH gdje su mahom nositelji poljoprivrednog gospodarstva stariji od 65 godina, što negativno utječe na usvajanje inovacija i samu primjenu inovacija. S obzirom na sve žešće klimatske promjene koje se događaju oko nas, mislim da će ulaganje u inovacije i nove tehnologije biti jedan od načina kako se boriti i nositi s tim nedaćama. Također smo svjesni da je sve manje radne snage pa ćemo morati pojedine operacije automatizirati i mehanizirati. Uspostavom strateškog plana 2023. godine posebno su dedicirana sredstva za razvoj inovacija gdje smo namijenili 37, 5 milijuna eura za ulaganja u prijenos znanja i razvoj novih inovacija. Mislim da je to početak i da ćemo samim time pokušati pomoći poljoprivrednicima kako bi se mogli nositi sa sve većim nedaćama, zaključio je Fruk.

Pored sajmenog dijela, poljoprivrednike i inovatore očekuju prigodna predavanja i forumi, a pripremljene su i STEM radionice za djecu i mlade.

Josip Faričić