“Sveta Stolica je na raspolaganju kako bi omogućila neprijateljima da se susretnu i pogledaju jedni drugima u oči, kako bi narodi mogli vratiti nadu i dostojanstvo koje je njihovo, dostojanstvo mira”, rekao je Lav XIV. u svom govoru.


Osvrćući se na brojne sukobe u svijetu, “od Svete Zemlje do Ukrajine, od Libanona do Sirije, od Bliskog istoka do Tigraja” u Etiopiji “i na Kavkazu”, američki papa je osudio nasilje i pozvao da se radi na postizanju mira.




“Učinit ću sve što je moguće da se ovaj mir proširi”, obećao je novi papa.


“Narod želi mir i, s rukom na srcu, obraćam se vođama naroda: sastanimo se, razgovarajmo, pregovarajmo! Rat nikad nije neizbježan, oružje se može i mora ušutkati, zato što ne rješava probleme, već ih pogoršava”, naglasio je Lav XIV., slijedeći stope svog prethodnika Franje koji nikad nije prestao tražiti da se oružje ušutka.


Papa je zahvalio istočnim kršćanima, “istočnim i latinskim, koji, posebno na Bliskom istoku, ustraju i opstaju na svojim zemljama, jači od iskušenja da napuste te zemlje”, rekao je.


“Kršćanima se mora dati prilika, i to ne samo riječima, da ostanu na svojim zemljama sa svim pravima nužnima za siguran opstanak”, inzistirao je.


Kršćani koji žive na Bliskom istoku su više-manje značajne manjine u Iraku, Siriji, Izraelu, na okupiranim teritorijima, Libanonu (uključujući maronitsku zajednicu), Egiptu (pa i koptske zajednice), Iranu, Turskoj, Indiji i Pakistanu.


Prisutni od samih početaka kršćanstva, bili su diskriminirani pod nekoliko režima, ponekad i istrijebljeni. Od 2,4 milijuna stanovnika Pojasa Gaze, njih oko tisuću su kršćani, većinom pravoslavci.


Latinski patrijarhat navodi da ima oko 135 katolika na palestinskom teritoriju. Utočište su pronašli u kompleksu Župe Svete Obitelji u gradu Gazi na početku rata između Izraela i Hamasa.