ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Drama plus

Jako me žalosti da je kulturna ponuda u Zadru u vrlo lošem položaju

Autor: Nikolina Lucić

14.01.2023. 19:03
Jako me žalosti da je kulturna ponuda u Zadru u vrlo lošem položaju

Foto: Arif Sitnica



Praizvedbom predstave »Djevojčica iz Afganistana« u režiji Vinka Radovčića završena je još jedna kazališna sezona zadarske udruge Drama plus nazvana »Svijet postoji i negdje drugdje: u kazalištu!«. »Djevojčica iz Afganistana«, rađena prema romanu Deborah Ellis govori o Parvani, afganistanskoj djevojčici koja se nakon iznenadnog uhićenja oca nalazi u bezizlaznoj situaciji i odlučuje prerušiti u dječaka kako bi mogla prehraniti obitelj.


Neprikosnovena želja za životom u ratom zahvaćenoj zemlji protagonistkinju dovodi u situacije iz kojih bi se većina odraslih povukla, u kojima pokazuje snalažljivost, inteligenciju i hrabrost pred kojom nitko ne može ostati ravnodušan. Mlade su glumice Drame plus ovu važnu poruku na scenu prenijele hrabro i vjerodostojno, a godinu iza nas, premijere i predstave, kao i planove za 2023. godinu prokomentirali smo s voditeljem udruge Vinkom Radovčićem.


Potresna priča za kraj sezone


Roman »Djevojčica iz Afganistana« koji je osvojio srca javnosti u režiji Vinka Radovčića i dramatizaciji Antonele Tošić, u prvom redu govori o hrabrosti i buntovništvu, ali i teškoj situaciji u kojoj žene u Afganistanu preživljavaju pod čizmom talibana. Parvana stoga nastoji preživjeti u nesretnim okolnostima rata u kojima se našla svojom obitelji. Problematika ženskih prava u teokratskim društvima tema je o kojoj se raspravlja već desetljećima, a poruka ove predstave odzvanja još i jače kada shvatimo da prikaz Parvaninog života i života njene obitelji, nažalost, u velikoj mjeri ne odstupa od života koji su Afganistanci prisiljeni živjeti nakon što su talibani prošle godine ponovno zauzeli vlast nad zemljom. Žene su postale predmetom političkih i vjerskih rasprava čiji su rezultat uvijek daljnje zabrane i ograničavanje njihova života. Parvana je stoga junakinja mnogih Afganistanki koje ustaju protiv samožive i diskriminatorne politike talibana.




– Iza nas je još jedna zahtjevna godina za koju smo se dugo pripremali. Odradili smo pet premijera, pet predstava potpuno različitih tematika, potreba i kostima. Samo smo na »Djevojčici iz Afganistana« radili oko šest mjeseci, jer se ipak iz romana trebao izroditi snažan dramski tekst. Mladim je glumicama i glumcima trebalo pomoći da prevladaju strah od prvog nastupa na velikoj pozornici, te smo im trebali pobliže objasniti i tematiku kojom se roman bavi, kao i važnost upozoravanja na kršenja ženskih prva, kazao nam je Radovčić, dodavši kako je dramaturginja Antonela Tošić imala mnogo posla jer je završna dramaturgija drugačija i jača od samog romana, iako nastoji pratiti lektirni sadržaj.


– Predstavu sam radio s najmlađom skupinom polaznika. Oni su članovi skupine »Mala Drama« (djeca od 7 do 14 godina) koje društvo često podcjenjuje te misli kako su još uvijek nezreli da bi shvatili i prenijeli nam prave poruke koje nose velika djela. Za nas je ovo bio pravi pedagoški poduhvat i iskorak naprijed ka rušenju tabua o brojnim temama. Djevojke i dječaci su nam sami dolazili sa svojim idejama i načinima kako što bolje prenijeti poruku predstave, na što sam posebno ponosan, jer nam je važno kod djece razviti kreativnost i samostalnost, naglasio je Radovčić, te se osvrnuo na godinu iza nas.



Presjek godine


– Cijeli je prošlogodišnji program, s tri velike premijere bio posvećen problemima žena. »Antigona« Slavoja Žižeka politička je drama koja govori o poziciji junaka, junakinje, ali još više mase, Zbora, koja može uzeti stvar u svoje ruke. Žižekova je »Antigona« po meni jedan od najbolje napisan novijih dramskih tekstova, koji su moje učenice tako dobro iznjedrile. Jedan od boljih komentara koji sam dobio za ovu predstavu je da je ona slojevita kao mađarica. Nakon »Antigone« uslijedila je predstava »Proces« s iskusnim članovima Drame plus, dok je prije toga »Slučaj Mersault« bio veliki izazov u vidu toga kako da Camusov roman »Stranac« prikažemo kroz neverbalni teatar. Svi znamo kako je roman »Proces« bezvremensko djelo koje u suvremenim društvenim uvjetima savršeno živi u kazalištu, dok je »Slučaj Mersault« vjerni prikaz procesa protiv čovjeka. Premijera u koprodukcija s HNK-om Zadar, »Meso«. autorice Lane Šarić, u kojoj uloge tumače Jelena Miholjević i Iva Jerković, ostvarenje je mojih snova jer sam oduvijek želio raditi s našom velikom glumicom Jelenom Miholjević. Uhvatili smo se ukoštac s dramom koju sam postavljao prije 10–ak godina i koja me u mislima pratila kroz čitavu karijeru. Na toj smo predstavi radili u Zagrebu, u malom prostoru naše proslavljene glumice Darije Lorenci, a nakon toga smo se preselili u zadarski HNK, da bi na kraju premijeru odigrali u Kazalištu lutaka Zadar u sklopu 28. Zadarskog kazališnog ljeta. Mogu kazati kako je to bilo neponovljivo iskustvo, rekao je Radovčić.



«Meso« se bavi zamršenim odnosom majke i kćeri kroz koji se tematizira brutalnost suvremenog društva u kojemu fizički izgled postaje kapital kojim se upravlja i manipulira. U društvu koje neprestano eksploatira žensku ljepotu majci se jedino razumljivo čini kapitalizirati kćerinu ljepotu, bruseći njene zavodljive manire, ali istovremeno je upozoravati na muški pogled na svijet, u kojem je žena isključivo predmet žudnje.


– U više smo navrata govorili o poruci te predstave te činjenici kako su djeca, a naročito djevojke, od malih nogu opsjednute estetikom i potrebom da od drugih traže potvrdu o svojoj važnosti. Rijetko se kada kod nas govori o tome kako ne postati »meso«. Ta je predstava jedna velika opomena, pojasnio je Radovčić, istaknuvši kako je osim s polaznicima Drame plus, nakon dugo vremena ponovno radio s ansamblom HNK-a na predstavi »Umišljeni bolesnik«.


– Veselio sam se ponovno raditi za HNK Zadar. Ravnatelj HNK-a Zadar, Renato Švorinić i ja dugo smo i pažljivo dogovarali sam naslov, a na kraju se sve posložilo, kao i velika obljetnica koju smo jedini ispoštovali mi i HNK Zagreb, dodao je Radovčić.


Tema koja je danas jednako aktualna kao i u vrijeme praizvedbe komada progovara o starom društvu koje odbija bilo kakve promjene, te se dogmatično drži tradicije ne pitajući se za dobro i loše naspram mlađeg sloja koji je razigran i zaljubljen, te ne poznaje konvencije i ne priznaje tradicije boreći se za svoje mjesto pod suncem, što je savršeno dočarano ljubavnim trokutom Angelique – Cleanta – Thomas. Pogrbljenog i »boležljivog« hipohondra Argana Liverić je savršeno utjelovio svojim specifičnim držanjem i facijalnim ekspresijama, koje su bile još izražajnije zbog izvrsne scenske šminke.


– Predstava je ispala potpuno drugačije nego što sam je ja početno zamišljao. U HNK-u Zadar vlada jedna dobra energija i drago mi je da je ravnatelj Renato Švorinić u ovih nekoliko godina uveo programske promjene. Zadrani sada imaju prilike gledati velike ansambl predstave i autore poput Brešana, Vilčnika, Matišića, Molierea. Ja sam se ponudio napraviti predstavu za mlađu publiku sa svojim specifičnim potpisom. Uživao sam radeći s cijelim ansamblom na čelu s Alenom Liverićem koji, za razliku od mene, već ima iskustva s Moliereovim komadima. Njegovo mi je iskustvo bilo vrlo važno u procesu nastajanja predstave, naročito jer je »Škrtca« radio u Rijeci u režiji Olivera Frljića, dodao je Radovčić.


Kultura u škripcu


– I u ovoj je godini pred Dramom plus mnogo projekata, a program smo nazvali »Znamo tko smo, ali otkrit ćemo tko bismo mogli biti«. No, za sada je cijeli taj plan u vrlo nepovoljnoj situaciji jer naše produkcije ovise o našem generalnom pokrovitelju, Gradu Zadru, koji nam trenutačno ne može obećati dobivena sredstva za ovu godinu. Predstave s članovima Udruge ćemo, naravno, realizirati, jer se one uvelike financiraju iz njihovih članarina, no upitna nam je realizacija profesionalne predstave koju smo već unaprijed dogovorili. Radimo godinu za godinom i ja već sada paralelno radim na budućim projektima. Ove nam je godine ideja bila ugostiti redatelja Eugena Gyemanta, no ta je ideja upitna zbog blokade proračuna. Također smo imali u planu pokrenuti festival monodrame u suradnji s Kazalištem lutaka Zadar, festival posvećen Zlatku Košti. Moram naglasiti da nismo dobili niti sva sredstva za program od 2022. godine, rekao je Radovčić, dodavši kako im je ove godine u planu realizirati Euripidovu »Medeju« u dramatizaciji Filipa Jurjevića.


– U programu je i »San ivanjske noći« na Musapstanu u dramatizaciji Karle Leko, »Mali princ« kao mjuzikl u koprodukciji s Libretom, te velika produkcija »U posjeti gospodina Greena« koju bi trebao režirati Eugen Gyemant za 29. Zadarsko kazališno ljeto. Politička situacija u kojoj se trenutačno nalazimo, nažalost, se prelijeva na sve sfere društvenog života, a kultura i dalje ostaje »zadnja rupa na svirali.« Nama je ipak najvažnije da mi polaznike učimo kako je bitan kazališni život grada. Otkad je Udruga počela djelovati već imamo 11 članova na akademijama, a neki od njih već imaju i posao. Naš je zadatak osigurati im gnijezdo u koje se mogu vratiti kako bi u Zadru mogli ulagati u svjetliju kulturnu budućnost, umjesto da ih puštamo da nas napuštaju. Grad nas stoga i dalje mora čuvati jer se ne smije dopustiti da ostanemo bez sredstava. Kulturna ponuda je ionako u vrlo lošem položaju, te me sve to jako žalosti. »Meso« je, nažalost, jedina profesionalna produkcija nezavisnog teatra u Zadru, i ne bismo je mogli realizirati bez koproducenata, HNK Zadar. U prošloj godini jedini smo angažirali dva profesionalna glumca, što je katastrofalno za jednu urbanu sredinu kao što je Zadar. Nezavisna se umjetnička scena i civilni sektor susreću s mnogim problemima, kako političkim, tako i financijskim. Publika se nakon pandemije polako vraća u kazališta, muzeje i galerije. Ono što ja primjećujem jest da to još uvijek nije u brojkama na koje smo mi navikli da bismo od njih mogli i preživjeti, no ne posustajemo. Iako nam je i najam prostora skuplji, nastavljamo raditi dalje i ulagati u mlade zadarske glumačke talente. Mi se nastavljamo boriti, stvarati i obrazovati, zaključio je Radovčić dodajući kako već 31. siječnja u zadarskom HNK-u igraju njihovu »Antigonu«.