I Dom za starije na Sfingi suočava se s problemom manjka radne snage: 'Zbog bolovanja stalno fali do šest djelatnika'

Trenutačno se diljem Lijepe Naše gotovo svi sektori suočavaju s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage. Posljedica je to, između ostalog, bijele kuge, inflacije koja je »pojela« rast plaća, preskupog života koji je ljude natjerao trbuhom za kruhom, sve raširenije prakse uvođenja stranih radnika, ali i nezadovoljstva društvenim strukturama i politikama koje su, čini se, usmjerene ka poboljšanju svakodnevice građana samo na papiru.

U skladu s tim, mladi ljudi mahom odlaze u potrazi za boljim i dostojanstvenijim životom, pa i oni obrazovani koji bi, da živimo u idealnom svijetu, trebali biti stupovi društva.

S druge strane, stariji, oni koji su čitav život proveli radeći i doprinoseći zajednici, na ovaj ili onaj način, nemaju takvu lepezu mogućnosti. Oni ostaju ili na svom ognjištu ili, pogotovo ako im je potrebna stalna skrb ili pak društvo, odlaze u staračke domove.

Liste čekanja

Starijih i nemoćnih sve je više, liste za domove sve su dulje, a iako se jedinice lokalne samouprave zaista zalažu za gradnju takvih objekata, omogućuju pomoć u kući, odnosno gerontodomaćice i slične mjere, bilo bi nerealno očekivati da će u bliskoj budućnosti to pitanje biti riješeno i da će za svakoga tko to treba ili želi biti mjesta.

Osim toga, već su godinama prepreka i prilično niske mirovine, nedostatne za troškove smještaja u domu. Kako rastu cijene energenata, namirnica, ali i radne snage, tako rastu i cijene. Mirovine ostaju mizerne.

A uz sve to, domovi za starije i nemoćne u cijeloj Hrvatskoj, pa i šire, suočavaju se s ozbiljnim izazovima u pronalasku kvalificirane radne snage. Generalno, nedostaje njegovatelja, medicinskih sestara, kuhara, čistača, ali i stručnog osoblja poput fizioterapeuta i socijalnih radnika, a sve to, razumije se, itekako utječe na kvalitetu skrbi i funkcioniranje ovih ustanova.

Uzroci ovog problema su višestruki. Ponajprije, zanimanja u sektoru skrbi često su i fizički i emocionalno zahtjevna, ali i relativno slabo plaćena imamo li na umu količinu odgovornosti. Stoga se i mladi i već zaposleni nerijetko odlučuju na odlazak u inozemstvo gdje su uvjeti rada i primanja značajno bolji.

Također, sve veći broj korisnika zahtijeva sve više osoblja, posebno u slučaju kroničnih bolesti, demencije i smanjene pokretljivosti.

Prekvalifikacije

Primjerice, Dom za starije i nemoćne Zadar, znan kao Dom na Sfingi, formalno ima dovoljno zaposlenika, no situacija je ipak daleko od idealne.

– U ovom trenutku mi imamo dovoljan broj djelatnika u svim segmentima; medicinskih sestara, njegovateljica, spremačica, socijalnih radnica, fizioterapeuta… Međutim, imamo problem što nam konstatno nedostaje u prosjeku pet, šest osoba svaki dan, njegovateljica i sestara.

Netko koristi godišnji odmor, no većina je na bolovanju. Kada bi svi radili, stvarno bi ih bilo dovoljno, ali ovako smo, da tako kažem, na knap, govori dugogodišnji ravnatelj Doma, Marko Buljat.

U takvim je situacijama, nastavlja Buljat, zahtjevno organizirati smjenu, a takvo što, naravno, utječe na krajnje zadovoljstvo korisnika. Isto tako, ponekad djelatnici odlaze zbog pronalaska boljeg posla, no velika većina, saznajemo od ravnatelja, ostaje.

– Uvjeti rada nisu loši, ali naravno da uvijek može biti bolje. Zadovoljan sam s radom djelatnika i s uvjetima, no prostora za napredak ima. Rekao bih da su uvjeti rada prosjek, ne odudaramo od drugih ustanova, dodaje Buljat.

Svakako, jedan od mogućih odgovora na ovaj izazov je sustavno ulaganje u obrazovanje i prekvalifikacije za zanimanja u sektoru socijalne skrbi, poboljšanje radnih uvjeta te poticaji za ostanak i rad u Hrvatskoj.

Zdravstvena skrb

No, sve su to pitanja koja se moraju rješavati na višim instancama, pojedinim domovima ruke su uglavnom vezane i ovise o dobroj volji zaposlenika koji će »potegnuti«.

Ipak, to nije i ne može biti dugoročno rješenje, pa se u javnom prostoru sve više govori i o nužnosti zakonodavnih promjena koje bi olakšale zapošljavanje radne snage iz trećih zemalja, uz osiguranje kvalitetne integracije i edukacije.

U Domu na Sfingi zasad nema potrebe za stranom radnom snagom, no u skoroj budućnosti vjerojatno će se situacija promijeniti i bit će nužno »uvoziti« njegovateljice. Kad je riječ o zdravstvenoj skrbi, na tom su polju, zahvaljujući OB-u Zadar, u potpunosti pokriveni.

U svakom slučaju, u kontekstu sve starijeg stanovništva i sve manjeg broja radno sposobnih, pitanje skrbi za starije iznimno je važno. Nedostatak kvalificirane radne snage u domovima za starije simptom je šireg sustavnog disbalansa u tržištu rada, obrazovnoj politici i socijalnoj skrbi.

Iako ustanove ulažu iznimne napore kako bi održale kvalitetu usluge, bez ozbiljnijih strukturnih promjena i konkretnih državnih mjera, ovakva rješenja ostaju tek – vatrogasna mjera.