Zastupnica Europskog parlamenta Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) upozorila je da čak deset posto građana EU-a troši više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje, što znači da ono za njih više nije priuštivo.


“To je golem izazov, osobito za mlade i obitelji s nižim primanjima”, kazala je na panel raspravi u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Naglasila je kako su revizija zakonodavstva i korištenje europskih fondova koji dosad nisu bili usmjereni na priuštivu stanogradnju nužni.




Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni/ESS) istaknuo je kako u mnogim državama članicama postoje brojne stambene jedinice koje se ne koriste jer su nekretnine postale sredstvo zarade, a ne stanovanja.


“Te stanove treba osloboditi kroz nacionalne porezne politike i paralelno ulagati u izgradnju javnih stambenih jedinica. Potrebni su nam gradski fondovi ili nacionalni fond za stanovanje, a europski novac pritom je ključan”, rekao je, dodavši da se do 2027. očekuju tek prenamjene jer novih sredstava trenutačno nema.


Eurozastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D), koji se javio videovezom iz Bruxellesa poručio da bi najmanje 50 milijardi eura godišnje iz europskog proračuna trebalo biti usmjereno na stambene politike.


“Stanovanje nije mehanizam za profit, već temeljno ljudsko pravo”, naglasio je.


Direktorica tvrtke za upravljanje nekretninama Colliersa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Vedrana Likan naglasila je važnost uravnoteženog pristupa kroz tri stambene kategorije: socijalnu, priuštivu i komercijalnu, ocijenivši da se urbanističkim planiranjem može osigurati njihova ravnomjerna zastupljenost.


Znanstvena istraživačica Iva Marčetić s Arhitektonskog fakulteta u Kasselu poručila je da u gradovima već postoji dovoljan broj izgrađenih objekata, no oni nisu u funkciji stanovanja. “To je politički osjetljivo pitanje jer uključuje neki oblik prisile da se privatno vlasništvo aktivira za javnu korist”, rekla je.


Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike do 2030., istaknuvši da je riječ o važnom prvom koraku. Dodao je da se od početka godine bilježi rast prijavljenih najamnina, što on tumači pozitivnim učinkom vladinih mjera.


Panel je uvodnim govorima otvorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, a sudionicima su se obratio i Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.


U kontekstu rastuće stambene nesigurnosti u Europi, Europski parlament prvi je put osnovao Posebni odbor za stambenu krizu, čiji je cilj analizirati postojeće politike, utjecaj špekulativnih praksi te dati preporuke za priuštivije stanovanje u EU-u.


Hrvatska, s prosjekom od 31,8 godina za napuštanje roditeljskog doma, prednjači u Uniji po kasnom osamostaljivanju mladih – još jedan pokazatelj težine stambene krize.