Komemoracija Gorana pl. Borellija Vranskog: Ostaje zabilježena njegova predanost obitelji i zajednici

U Kneževoj palači održana je komemoracija u čast dipl. ing. Gorana pl. Borellija Vranskog (1949. – 2025.) u organizaciji Narodnog muzeja Zadar i obitelji Borelli. Kako naglašavaju iz NMZ-a, Borelli je bio častan i ugledan čovjek, nositelj plemićke tradicije koja seže sve do 1091. godine. Njegova predanost obitelji i zajednici ostaje trajno zabilježena u Muzeju. Na samom početku komemoracije okupljeni su odali počast preminulom minutom šutnje, nakon čega se okupljenima obratio Marijan Maroja, nekadašnji djelatnik Državnog arhiva u Zadru. U svom govoru osvrnuo se na dugu i bogatu povijest obitelji Borelli, njihovo preseljenje u Zadar prije 300 godina te prihvaćanje hrvatstva kao ključne identitetske odrednice. Posebno je naglasio njihov značajan doprinos ne samo Zadru, već i cijeloj Dalmaciji – od kulture i gospodarstva do politike.

Značajan trag

– Obitelj Borelli u Zadru ima i svoju ulicu, što je zanimljivost sama po sebi jer je riječ o jedinoj ulici u gradu posvećenoj ne pojedincu, već cijeloj obitelji. Upravo iz te obitelji potječe i pokojni Goran pl. Borelli, rođen 18. veljače 1949. godine. Završio je Prehrambeno-tehnološki fakultet, a karijeru je započeo kao prehrambeni tehnolog. Kasnije je djelovao i kao menadžer, među ostalim i u tvrtki Zdenka. Kao stručnjak, projektirao je tvornice dječje hrane i mljekare na Kubi, u Danskoj, Francuskoj i Rusiji, a bio je i vodeći inženjer u zagrebačkom Jedinstvu. Uz profesionalne uspjehe, veliku ulogu u njegovu životu imao je i sport, točnije rukomet. Imao je bogatu rukometnu karijeru koja ga je odvela od bivše jugoslavenske lige pa sve do španjolske. Neki mediji su ga nakon smrti nazvali posljednjim nasljednikom plemićke obitelji Borelli – srećom, to nije točno. Ovdje su s nama danas prisutne buduće generacije nasljednika, čije je nasljeđe duboko utkano u društveni i kulturni identitet Dalmacije i Hrvatske, naglasio je Maroja.

Nadalje, citirao je prvu kiticu himne Hrvatskog plemićkog zbora naglašavajući kako je Goran pl. Borelli imao je plemićki sjaj dodavši kako je veliki doprinos dao radu Udruge Hrvatski plemićki zbor gdje je bio notar, član plemićkog stola i dugogodišnji kancelar.

– Nesebično se davao i žrtvovao na unaprjeđenju rada Udruge koja okuplja ostatke hrvatskog plemstva. Nacije koje nisu imale vlastito plemstvo, nisu u pravilu imale niti vlastitu povijest. Bez postojanja hrvatskog plemstva ne bi postojala niti hrvatska država, naglasio je Maroja te podsjetio na važan jubilej ove godine – 1100. godišnjicu hrvatskog kraljevstva, prve hrvatske države.

Iznimna građa

Kustosica Renata Peroš u svom je obraćanju govorila o vrijednoj Zbirci Borelli koju je Narodni muzej Zadar otkupio od Gorana pl. Borellija u lipnju 2013. godine. Tim povodom, te iste godine, organizirana je i prigodna izložba u Gradskoj loži.

– Vijest o njegovoj smrti duboko nas je pogodila – izgubili smo dragog prijatelja našeg Muzeja. Sjećam se trenutka kada nam je ponudio zbirku za otkup, što smo jednoglasno prihvatili. Goran pl. Borelli bio je jednostavan čovjek s kojim smo otvoreno razgovarali i zajedno donosili odluke. Bio je zadovoljan što obiteljska ostavština ostaje u Zadru, istaknula je Peroš.

Zbirka Borelli, dodala je, jedinstvena je po svojem sadržaju i značaju za grad Zadar – ne samo zato što potječe iz obitelji koja je imala važnu ulogu u povijesti, već i zbog svoje iznimne raznovrsnosti i građe.

– ​Najzastupljeniji su obiteljski portreti iz razdoblja od 18. do 20. stoljeća, u rasponu od minijatura do monumentalnih platna, od kojih su neka djela poznatih slikara poput Ivana Skvarčine, istaknutog umjetnika sredine 19. stoljeća. Niti jedna druga plemićka obitelj nije uspjela očuvati tako cjelovitu zbirku na jednom mjestu, zaključila je Peroš, posebno istaknuvši i rijedak primjerak diplome s Padovanskog sveučilišta kao jedan od vrijednih predmeta iz zbirke.

Autor: Đurđa Baljak