Predstavljen katalog izložbe o Linotype stroju: Stara umjetnost u novom svjetlu

U Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači održano je predstavljanje kataloga izložbe »Linotype, stroj iz crne umjetnosti« koja je nastala u suradnji s Galerijom umjetnina Narodnog muzeja Zadar. Izložba je bila postavljena od 6. lipnja do 7. srpnja 2024. godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Katalog izložbe predstavile su Julija Gracin i Nevena Štokić, autorice tekstova i kustosice izložbe, te Viktor Popović, autor koncepcije likovnog postava i grafičkog oblikovanja kataloga. Razgovor je moderirala Koraljka Alavanja, kustosica Galerije umjetnina NMZ-a, dok je uvodnu riječ održala Markita Franulović, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Autorica ideje ovog projekta ispričala je kako je došla na zamisao da iz fundusa izvuče Linotype i poveže ga s dvije druge umjetničke forme – grafikom i fotografijom.

Od prašine do galerije

– Na ideju sam došla tijekom revizije fundusa kada sam u mraku, pod slojem prašine, ugledala Linotype. Bio je potpuno prekriven prašinom i paučinom, te je istovremeno pozivao na empatiju. Ideja je bila izložiti stroj upravo takav kakav jest – neočišćen, s prašinom. Od početka sam znala da u projekt treba uključiti i vizualnog umjetnika i izvući jedan zaboravljeni stroj na svjetlo dana, podijelila je Gracin te dodala kako naziv izložbe »crna umjetnost« dolazi upravo iz činjenice da se tiskarstvo stoljećima nazivalo tako zbog velike količine crnog pigmenta koji se koristio.

Izložba nije predstavljala stroj, koji je svojedobno Thomas Alva Edison proglasio osmim svjetskim čudom, kao tehnološki iskorak i nije predstavljala Brkanove fotografije kao dokument vremena. Umjetničkom intervencijom, uvećanjem Brkanovih fotografija, tretiranjem stroja kao skulpture te ponavljanjem motiva s Brkanovih fotografija na grafičkim otiscima koje je Viktor Popović otisnuo u sitotisku s pigmentom dobivenim iz prašine skinute sa samog stroja, značenja su se istovremeno i usložnjavala i raspršivala. Pritom, Popović otkriva kako je prepoznao pravi trenutak da se umjetnički »oboji« cijela izložba i proširi njezin izraz izvan samog središnjeg eksponata – stroja.

– Zanimljivo je da sam nekoliko mjeseci prije ove suradnje radio jednu seriju radova u kojoj sam koristio prašinu kao pigment za izradu grafika. Tada mi se činilo logičnim predložiti da i za ovu izložbu napravim seriju grafika – koristeći prašinu prikupljenu upravo sa samog stroja, onu koja se na njemu taložila desetljećima, rekao je Popović.

Brkanove fotografije

Veliki dio izložbe činile su i fotografije zadarskog fotografa Ante Brkana snimljene unutar tiskare Narodnog lista od 1950. do 1970. Tijekom istraživanja ispostavilo se da je svojom brojnošću te visokom kvalitetom njegov ciklus fotografija rada unutar jedne tiskare rijedak i dragocjen dokument kakav ne postoji u korpusu hrvatske fotografije.

Kustosica Nevena Štokić osvrnula se na fotografije koje je skenirala prije gotovo petnaest godina te priznala da tada još nije znala što je Linotype niti koja je njegova funkcija i povijesna važnost, osobito u kontekstu ubrzanja širenja informacija u 20. stoljeću.

– Uvijek sam ga ​zamišljala kao neku veću pisaću mašinu. I onda se dogodi da upravo taj stroj postane središnji eksponat izložbe, oko kojega se gradi cijela priča. Kad smo realizirali izložbu, prva ideja bila je preseliti je u Zadar. To bi imalo smisla – Ante Brkan je naš fotograf. No, nažalost, stroj je toliko velik i težak – ima preko tonu – da jednostavno ne postoji prizemni prostor u koji bi mogao stati, zaključila je Štokić.

Autor: Đurđa Baljak