Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

svakodnevni smrad

Obrovac troši 27 tisuća eura za precrpavanje fekalija, a nova pumpa košta - 20 tisuća!

Autor: Goran Šimunov

12.04.2025. 12:37
Obrovac troši 27 tisuća eura za precrpavanje fekalija, a nova pumpa košta - 20 tisuća!

Foto: Luka Jeličić



Nanese li vas u ranijim jutarnjim satima put u dio Gornjeg Karina, naselje Karin Slana koje se nalazi s gornje strane državne ceste koja povezuje Obrovac s Benkovcem, dobri su izgledi da će vas zapuhnuti snažan smrad fekalija. I to je tako svakog jutra već gotovo dvije godine. Smrad fekalija dolazi dok se jedna od sabirnih septičkih jama iscrpljuje u kamion cisternu i potom se iz njega pretače u 100-tinjak metara udaljenu drugu sabirnu septičku jamu.


Uz veću sabirnu septičku jamu, koja je prekrivena samo starim, polutrulim daskama, zatekli smo vlasnika i vozača kamiona cisterne Šimu Gospića iz nedaleke Pridrage koji nam je potvrdio kako ga je za taj posao prije gotovo dvije godine angažirala komunalna tvrtka Infra-grad iz Obrovca, koja je u vlasništvu tog grada, a kojemu administrativno pripada Gornji Karin.


Ugovor s Infra-gradom


– U manjoj od sabirnih jama za fekalne vode su ugrađene pumpe koje ne rade. Sabirna jama na ulazu u Karin Slanu je glavna i u nju trebaju dolaziti sve fekalne vode pomoću crpki, no pumpe se zaštopaju, nema u njima filtera i drugog što je potrebno.




Već dvije godine svakog dana, pri čemu iz Infra-grada odrede trebam li po danu precrpljivati dva ili tri puta, mojom autocisternom zapremnine od šest kubika precrpljujem iz jedne sabirne jame fekalne vode u drugu, budući da se ova prva jama svakog dana napuni, ona prekipi. Svakog dana odradim dvije, tri ture, a tako je i ljeti.


U Karin Slani ima više od 100 kuća, od čega oko 70 posto fekalnih voda završava u ovim sabirnim jamama, napominje Šime dodajući kako se jako rijetko fekalne vode odvoze i iz veće sabirne jame.



– Možda je precrpljivanje pumpama iz jedne u drugu jamu i funkcioniralo jedno vrijeme, no svemu dođe kraj. Rješenje bi bilo da se uz manju od jama gdje je i pumpa naprave filteri, da se stavi jača pumpa, ili da se poveća kapacitet kanala koji povezuju ove dvije jame, ističe ovaj autoprijevoznik koji je na naš upit o cijeni po kojoj ga plaća tvrtka Infra-grad za ovaj posao poručio da se javimo toj tvrtki.


Odgovor na brojna pitanja koja se postavljaju u vezi problema sa zbrinjavanjem fekalnih voda u naselju Karin Slana htjeli smo doznati i od glavnih ljudi obrovačke gradske tvrtke Infra-grad, no u njihovu priopćenju nedostaje puno važnih činjenica.


– Postoje tehnički problemi crpnih pumpi i za sada je jedino moguće fizički izuzimati sadržaj i prebacivati ga u sabirni bazen. U pregovorima smo za kupnju novih pumpi koje će, za razliku od sadašnjih, imati ugrađene rezače za usitnjavanje sadržaja koji dospijeva u kanalizacijski sustav, čime će se problem u velikoj mjeri riješiti.


Nakon ove korekcije u pumpnom sustavu, mislim da ćemo otkloniti većinu problema do izgradnje aglomeracije koja će obuhvatiti i Karin Gornji, navodi direktor Infra-grada Toni Jurjević dodajući kako je prije 20-ak godina Ministarstvo obnove financiralo izgradnju sustava odvodnje u Karinu.


Međutim, Grad Obrovac nije službeno mogao taj sustav zaprimiti, budući da je bilo očito kako je nefunkcionalan.



Skupi posao


Prema neslužbenim informacijama Infra-grad autoprijevozniku Gospiću za svaku turu njegovom autocisternom plaća 30 eura. Za 23 radna dana u mjesecu na godišnjoj razini bi za 70 eura dnevno uprihodio 19.320 eura, a za tri ture odnosno 100 eura dnevno godišnje bi to iznosilo 27.600 eura.


Teško bi bilo utvrditi kakva točno crpka bi trebala Infra-gradu za ugraditi u sustav odvodnje u naselju Karin Slana. Ipak, iz nedavno objavljene dodjele ugovora za izgradnju kanalizacijskog sustava jednog naselja u Istri, koju je provela tvrtka iz tog grada koja se bavi poslovima odvodnje, pronašli smo kako se u okviru tog projekta gradi i crpna stanica, što znači kako se ugrađuje i crpka.


Ova potopna crpka za otpadne vode ima kapacitet Q=4,66 l/s, snagu P1/P2 = 4,9/4,3 kW… Prema troškovniku cijena ove crpne stanice sa svom opremom iznosi 20.400 eura.


Gradu Obrovcu i Infra-gradu bi i puno slabija potopna crpka za otpadne vode bez sumnje bila i više nego dovoljna za potrebe sustava odvodnje Karin Slane.


Kad se usporede ove cijene opravdano se postavlja pitanje zbog čega su spremni plaćati skuplje precrpljivanje fekalnih voda autocisternom nego jednokratno platiti manje novca i ugraditi crpku, nakon čega bi se mjesečni troškovi drastično smanjili.



O problemima s fekalnim vodama razgovarali smo i sa žiteljima Karin Slane. Jedan od njih, Damir, žali nam se kako svakodnevno osjeća smrad fekalija, osobito kad ide u trgovinu.


– Mojem susjedu se uvijek zaštopa sustav odvodnje pa mu fekalije idu u kuću. Sadašnja situacija zbog koje se precrpljuju fekalije iz jedne jame u drugu se treba riješiti.


Ovo je katastrofa. U našu obiteljsku kuću u ovom naselju smo uselili 2007., pa mogu reći kako je u startu sa sustavom odvodnje napravljena greška, napravljen je nakaradno.


Uvijek se kod sustava odvodnje i vodovoda koristi prirodni pad. Veća sabirna jama za fekalije nije predviđena za 105 kuća u naselju. Ne znam što će se sa svim ovim dogoditi, zabrinut je Damir koji je rekao kako je nedavno pročitao izjave mještana Kruševa da se fekalije ulijevaju u Karinsko more.


Fekalije na cesti


– Obećava gradonačelnik Obrovca Ante Župan da je napravljen projekt za cjeloviti sustav odvodnje, navodno da treba samo izabrati izvođača radova. Ta izjava mi zvuči tako smiješno, svatko će ti napraviti posao ako imaš novac, poručuje Damir.



Njegov sumještanin Ljubo prisjeća se, pak, kako je dugi niz godina bio problem i s kapacitetom veće sabirne jame u Karin Slani koja se također brzo punila, pa su se iz nje prelijevale fekalije na državnu cestu.


– Curilo je iz nje najprije niz sporedne ulice, pa se potom zadržavalo na državnoj cesti, da se autom nije moglo proći. Znalo se nakupiti i do razine od 30 centimetara fekalnih voda na državnoj cesti. To je bila luda kuća.


Tada sam govorio da se strojevima poveća kapacitet te sabirne jame, što se u konačnici i napravilo prije otprilike tri godine. Nikada više iz te jame nije kap procurila, napominje ovaj mještanin kojemu, iako živi nedaleko manje sabirne jame, kaže da mu ne smeta miris fekalnih voda.


– Ne znam zbog čega treba precrpljivati iz manje u veću jamu. Ne znam koja je budala odučila da se ovog prijevoznika s autocisternom angažira i plaća za svakodnevni rad. Novac od toga samo odlazi. A što se uradi? Ništa. Trebalo bi nedaleko manje jame na nižoj razini u naselju u smjeru državne ceste iskopati veliku sabirnu jamu, što bi riješilo problem, naglašava Ljubo.


Rješavanje ovog zdravstvenog rizika i ekološke bombe koja je od Karinskog mora udaljena nešto više od jednog kilometra zračne linije čini se neće skoro početi.


Prema nekim podacima već nekoliko godina Karinsko more na ispitivanjima pokazuje lošu kvalitetu i rizik za kupače. Radi se o području velike biološke raznolikosti i dijelu sustava Natura 2000.