Prvi topli travanjski dani izmamili berače šparoga, ali i brojne blavore

Prema očekivanoj vremenskoj prognozi tijekom dana smo u priobalju uživali u podosta toplom danu, povremeno garniranom slabom burom. Bio je to dovoljan izazov da bi se ljubitelji šparoga otisnuli u akciju i brali ovu slasnu deliciju čije su cijene zadnjih dana „otišle u nebo“. Cijena kilograma šparoga prešla je cifru od 30 eura, što mnogi smatraju pretjeranim.

Prvi topli travanjski dani izmamili su na sunčanoj promenadi nekoliko kornjača čančara. Čančara (latinski: Testudohermanni) vrsta je kornjače iz roda Testudo unutar porodice Testudinidae.

Izuzetno je značajna i zakonom zaštićena vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja: jugoistok Španjolske i Baleare, južnu Francusku i Korziku, središnju, kao i južnu Italiju, Siciliju i Sardiniju, obalna područja Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke, te dijelove Bosne i Hercegovine, Bugarske i Rumunjske.
U Hrvatskoj je česta u području Dalmacije do sjeverozapadne granice Zadar – Novigrad – Obrovac.

Sjeverozapadno, uzduž Velebita, na otocima Rabu, Cresu i Krku, čančara je puno rjeđa. U kontinentalnim predjelima Hrvatske prirodno ne dolazi.

Nalazimo je na prostoru od Konavala do doline Neretve i na otocima. Ova vrsta kornjače primarno voli svakojako povrće, rijetko se zna dogoditi da pojede kakvog crva ili puža. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće. Može izdržati bez hrane čitave tjedne. Žive pojedinačno, partnere traže samo u vrijeme parenja. Rastu vrlo sporo, ali zato imaju dugi životni vijek.

Uz stidljive kornjače današnja toplina izmamila je izvan skloništa i blavore.

Blavori su priča za sebe. Od nekolicine berača šparoga dobili smo nekoliko uspjelih fotografija, pri čemu su šparoge u drugom planu, dok su se plahi blavori i kornjače istaknuli u prvi plan. Blavor (Pseudopus apodus; sinonim Ophisaurus apodus) je krupni, zmijoliki gušter žućkasto-smeđe boje, naraste do 1 m.

Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti. Najčešće se hrani guštericama, sitnim toplokrvnim životinjama (osobito miševima), ptičjim jajima, puževima, skakavcima i ostalim kukcima, a ponekad i manjim zmijama. Ljudi se bezrazložno boje blavora, iako je vrlo korisna i miroljubiva životinja.

Naseljava niža područja do visine od nekoliko stotina metara, ali se najčešće nalazi na otvorenim područjima s livadama, poljima i grmljem, također i na krškim predjelima bez raslinja. Rasprostranjen je u južnom dijelu Balkanskog poluotoka, od Istre do delte Dunava, također u Turskoj. Razmnožavaju se ili polaganjem jaja ili liježu žive mlade.

Tako su danas uz šparoge beračima kod Karlobaga bile zanimljive čančare i blavori.

Dok su se čančare na prvi znak opasnosti uvlačile u oklope, blaviri u vidjevši da ne mogu uzmaknuti samo mirovali. Obje ove životinjske vrste nitko nije dirao niti ugrožavao.