
Pčelarska udruga Baranja treći je put organizirala Dan baranjskog meda – edukativno-promidžbenu manifestaciju kojoj se, u Etnološkom centru baranjske baštine, odazvao velik broj slavonsko-baranjskih pčelara i medara.
Kako je istaknuo predsjednik udruge Stipan Kovačić, cilj je manifestacije promovirati lokalne proizvođače meda, njihov ulazak u sustave kvalitete, kao i stvaranje prepoznatljivog proizvoda – baranjskog meda – u svrhu bolje prodaje.
Podbacio bagrem
– Prošla je godina za baranjske pčelare bila relativno dobra, no opet je podbacio bagrem, koji čini 50-ak posto našeg meda. Razlog su loši klimatski uvjeti, točnije naglo zahladnjenje u travnju, koje je uništilo cvijet. To vam je kao kada poljoprivrednicima totalno podbaci pšenica. objasnio je, nastavljajući kako je u svibnju i lipnju medilo gotovo sve, što je rezultiralo krasnom lipom i suncokretom (sve do ‘’mješavine’’ oluja i tropskih temperatura), čime su zadovoljni baranjski, ali i svi ostali pčelari koji su košnice dovozili u Baranju. Naglasio je kako je jedan od problema bilo tretiranje komaraca, posebice u općinama Bilje i Darda, odnosno područjima oko Drave, kada su stradali pčelinjaci koji nisu bili preseljeni.
– Ipak, više od prinosa brine nas tržište, što je sada već pomalo stara priča koja se ponavlja iz godine u godinu. Mi na istoku Hrvatske nemamo kome prodati med. Imamo ga viška. Većina baranjskih pčelara ima barem jednogodišnju zalihu meda, što nije veliki problem, ali ga treba prodati u roku od dvije godine. Godinama se uvozi jeftin med, a sada zbog Ukrajine još i više, što nam remeti stanje na tržištu. Cijenu nam ruše nakupci i otkupljivači, pa je otkupna cijena meda 2,5 eura za kilogram, za što se ne isplati pčelariti – žali se, dodajući kako je maloprodajna cijena baranjskog meda između 7 i 8 eura, što mu se čini dobrom cijenom. Upitan što čine kako bi prodaja bila bolja, kaže da se radi na edukaciji pčelara kako bi se više posvetili marketingu i maknuli se od kućnog praga, a jedan od načina njihove ‘’borbe’’ je upravo i organizacija Dana meda. Govoreći o nedavnim temperaturnim minusima, ističe kako je ovo vrijeme kada puca bagremov pup pa će se tek kasnije vidjeti je li došlo do smrzavanja. No, dodaje, misli da od posljednjih minusa ne bi trebalo biti štete. Više se pribojava kasnijih mrazeva. Barem što se bagrema tiče.
Brojne zajednice
Inače, u ovom trenutku baranjska pčelarska udruga okuplja ukupno 145 članova, od kojih 114 redovitih, 11 obiteljskih te 20 pridruženih članova. Pčelarstvom se bave 23 žene. Prema prošlogodišnjim podacima, od ukupne brojke, u Baranji živi 89 (67 %) pčelara s 5193 (69 %) prijavljenih zajednica, a izvan Baranje 43 (33 %) pčelara s 2317 (31 %) zajednica stacioniranih na području Baranje.
– Ukupno je, dakle, evidentirano više od 7000 pčelinjih zajednica, što znači da članovi naše udruge godišnje proizvedu približno 200 tona meda, podvlači Kovačić.
Šampion Deronjić
Sastavni dio Dana baranjskog meda bilo je i ocjenjivanje medova, koje je udruga organizirala 18. put. Stručna je komisija kušala 50-ak uzoraka koje su predala 32 pčelara. Dodijeljeno je 19 zlatnih, 20 srebrnih i 18 brončanih plaketa. Najviše zlata (3) osvojio je Boro Deronjić, i to za cvjetni, bagremov i lipov med. Njegov kestenov med ocijenjen je srebrom. Po dva zlata osvojili su medovi Vlatka Pletikapića, Marine Jurić i Šandora Šimića. ‘’Ugodno sam iznenađen. Tri zlata na neki su način kontinuitet dobrih rezultata, što znači da je moguće i povećanje broja košnica, kojih zasad imam 50-ak na području PP-a Kopački rit’’, kaže Deronjić, koji je šampionsku titulu osvojio i prošle godine. Najviše ima bagremovog i cvjetnog meda, što kupci od njega i najviše traže.
Piše: Ivica Getto
najnovije
najčitanije
Zadar
PRIVREMENO
Ryanair ukida gotovo 300 letova iz Zadra
Svijet
ŠIRENJE
Izrael proširuje vojne operacije i zauzima dijelove Gaze
Zadar
JAVLJA HEP
NIZ ULICA BEZ STRUJE! Dijelovi Zadra i okolice u četvrtak ostaju bez električne energije
Svijet
NA SKIJANJU
Javio se Ivica Kostelić: “Bio sam na bazenu kad me zatekla čudna vijest”
Svijet
U PROBLEMU
Oštar pad prodaje Tesle, najdrastičnije u Europi
Zadar
ostaju bez dozvole
Poznati zadarski plažni kafići i štandovi bi se mogli – zatvoriti
Županija
velika analiza
IMA SE, MOŽE SE Direktorima komunalnih tvrtki u županiji plaće vrtoglavo narasle, donosimo iznose
Županija
reportaža
MISTO MOJE (16) Premda u Smilčiću “niko nikog ne dira”, ipak nema tko obnoviti razrušene kuće
Scena
NAVALA
U Zadru najviše prodanih ulaznica za Thompsonov koncert nakon Zagreba
Crna Kronika
69-godišnjak