Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.


“Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.




Komisija navodi da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i uplitanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa.


Stoga, Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život.


Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.


Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.


Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.


U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvede lekcije o pripravnosti, da se u EU ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja.


Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima EU-a.


Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale  oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.