Od prapovijesti do srednjeg vijeka: 38. broj časopisa Diadora donosi značajna arheološka istraživanja

Arheološki muzej Zadar predstavio je 38. broj časopisa »Diadora«. Novo izdanje donosi šest znanstvenih radova iz područja arheologije, obuhvaćajući razdoblje od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Časopis broji 224 stranice i tiskan je u 400 primjeraka. Časopis su predstavili izv. prof. dr. sc. Igor Borzić i doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić, a uvodno se okupljenima obratila ravnateljica AMZd-a, Morana Vuković. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog broja, istaknula izazove s kojima se danas suočava izdavaštvo znanstvenih časopisa. Unatoč tim teškoćama, naglasila je da Muzej ustraje u održavanju ove važne djelatnosti.

Zanemarani obrovački kraj

Prvi rad u časopisu je prethodno priopćenje autora Šime Vrkića, Sare Iglić i Igora Kulenovića pod naslovom »Izvangradinska nalazišta iz razdoblja mlađe prapovijesti na obrovačkom području«.

Časopis dolazi na 224 stranice, a tiskan je u 400 primjeraka

– Autori donose rezultate istraživanja arheološki iznimno zanimljivog, ali dugo zanemarenog obrovačkog kraja. Iako su se istraživanja posljednjih desetak do petnaestak godina intenzivirala, zbog specifičnog krškog terena izazovno je utvrditi prirodu pronađenih ostataka. U radu donose pregled lokaliteta temeljenih na suhozidnoj gradnji, za koje se pretpostavlja da potječu iz mlađeg prapovijesnog razdoblja, ponajviše iz brončanog i željeznog doba, istaknula je ravnateljica Vuković.

Nakon toga, izv. prof. dr. sc. Igor Borzić predstavio je dva izvorna znanstvena članka Alke Starac, posvećena razdoblju antike – »Ulomak mramornog kipa nagog mladića iz Arheološkog muzeja Istre« i »Rimske posude od bakrene slitine u Arheološkom muzeju Istre«, ali i prethodni rad Dina Tarasa i Ines Taras Šelendić »Afrička sigilata i kuhinjsko posuđe iz antičke luke Aenonae u Zatonu«.

– Alka Starac odvažno istražuje raznolike antičke teme, a njezini radovi imaju značajnu težinu u različitim područjima – bilo da je riječ o keramici, skulpturi, religiji, administraciji ili povijesti… U prvom radu analizira ulomak mramornog kipa nagog mladića iz Arheološkog muzeja Istre te promatrajući tek mali fragment stražnjice i dijela nogu, naglašava utjecaj grčke klasične umjetnosti na rimsku skulpturu. Razmatra različite interpretacije prikaza – od atlete i božanstva do tzv. »tihog sluge« uspoređujući nalaz s primjerima iz čitavog rimskog svijeta i zaključno pretpostavlja da bi ulomak mogao prikazivati Dioniza (Libera) ili Pana, smještajući ga u širi vremenski okvir od 1. do 3. stoljeća. U drugom radu, Starac analizira korpus od četrdesetak posuda od bakrene slitine pronađenih na području Istre tijekom 20. stoljeća. Počevši od tehnoloških podataka i tipologije, uspoređuje posuđe s brojnim komparativnim materijalima te donosi zaključke o mogućem podrijetlu nalaza, pri čemu najveći dio dolazi s područja južne i sjeverne Italije. Osim funkcionalne uloge, istražuje i ikonografiju, ističući kako su Rimljani kroz ovu vrstu materijalne kulture izražavali i svoja vjerovanja, naglasio je Borzić, te je, govoreći o radu Dina Tarasa i Ines Taras Šelendić, istaknuo kako su sustavno obradili materijal iz antičke luke Aenonae u Zatonu, te ujedno ukazali na široke kulturne i trgovačke veze Aenonae sa svim dijelovima Rimskog Carstva.

Radovi bivših studenata

Doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić predstavio je dva rada vezana uz razvijeni kasni srednji vijek – izvorni znanstveni članak Slavka Šarčevića »Pojasne kopče s lokaliteta Udbina – Sv. Jakov« te stručni rad Krešimira Vaceka »Arheološko rekognosciranje lokaliteta fortifikacijskog karaktera sjeverozapadnog dijela Pakračke gore i sjeveroistočnog dijela Psunja u 2023. godini«.

– Posebno mi je zadovoljstvo predstaviti radove naših bivših studenata zato što to potvrđuje kvalitetu našeg rada i istraživačkog usmjerenja. Slavko Šarčević, kustos Arheološkog muzeja Zadar, bavi se pojasnim kopčama s lokaliteta Udbina, koji se sustavno istražuje od 2000. godine kroz suradnju AMZd-a i Muzeja Like Gospić. Značajan doprinos istraživanju dali su Tatjana Kolak iz Muzeja Like Gospić te Radoslav Jurić iz AMZd-a, koji je inicirao istraživanja, dok ga je Jakov Vučić nastavio te ujedno uspostavio kronološke odnose na tom lokalitetu. To je kolegi Šarčeviću znatno olakšalo analizu 46 pojasnih kopči koje su mahom pronađene u pojedinim od 600-tinjak otkrivenih grobova, pa ih je klasificirao prema različitim kategorijama i ponudio širu okvirnu dataciju pojedinih vrsta kopči, kaže Fabijanić. I za kraj, posebno je istaknuo i rad kolege Krešimira Vaceka koji je kroz sustavno rekognosciranje identificirao i potvrdio velik broj fortifikacijskih i naseobinskih lokaliteta. Kako naglašava, time je značajno nadopunio kartu srednjovjekovnih i prapovijesnih arheoloških nalazišta zapadne Slavonije, regije koja je do sada bila nedovoljno istražena, osobito u kontekstu naselja, zaključuje Fabijanić.