Maja Grgec Dragičević i Kristina Blaslov prakticiraju najnovije metode liječenja poremećaja rada štitnjače

Poremećaji rada štitnjače jedni su od najučestalijih kroničnih oboljenja danas, a u najvećem broju slučajeva pogađaju žene. Hormoni štitnjače utječu na normalno funkcioniranje brojnih funkcija u organizmu, a oboljeli u 70 posto slučajeva pate od usporenog rada štitnjače, koji se danas jednostavno liječi medikamentoznim terapijama, dok liječnicima ubrzani rad štitnjače izaziva puno više glavobolja.

O svemu smo ovome, ali i najnovijim metodama liječenja bolesti štitnjače razgovarali s dvjema vrsnim liječnicama – Majom Grgec Dragičević, specijalisticom otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, te dr. sc. Kristinom Blaslov, specijalisticom endokrinologije i dijabetologije u nedavno otvorenoj privatnoj poliklinici »4 Clinic« specijaliziranoj za otorinolaringološka oboljenja, endokrinologiju te estetsku kirurgiju. Bolesti štitnjače i njezino liječenje u centru su rada ove mlade poliklinike, otvorene prije tek nekoliko mjeseci, jer taj organ spaja dvije grane medicine kojima se naše sugovornice bave.

Kompletna briga o štitnjači

– Klinika je otvorena početkom siječnja, ali rezultat je petnaestogodišnjeg profesionalnog iskustva koje našim pacijentima stavljamo na raspolaganje. Iza mene i Kristine dugogodišnje je prijateljstvo, koje smo okrunile ovom zajedničkom suradnjom, spajajući naše dvije specijalizacije na novoj razini, započela je Grgec Dragičević, koja rad u poliklinici koncipira na holističkim principima, tako da pacijent ima cjelokupnu zdravstvenu zaštitu tijekom procesa dijagnoze i liječenja.

Dok je endokrinologija usmjerena više na medikamentozno liječenje oboljenja štitnjače, otorinolaringologija na scenu stupa kada problem zahtijeva kirurško rješavanje.

– Internistička i kirurška struka međusobno se miluju. Dok se ja fokusiram na biokemijska stanja, te na odstupanja i stanja koja uzrokuju usporen ili ubrzan rad štitnjače na ostale organske sustave, jer jedan hormon uvijek utječe na cijelo tijelo, otorinolaringolozi i mi zajedno radimo na dijagnosticiranju nakon ultrazvučnog pregleda, te uočavamo specifične promjene, koje mogu biti sumnjive. Ako dođe do komplikacije bolesti, kirurška je ruka ta koja će oboljenje trajno ukloniti, dok se endokrinolozi brinu da do toga ne dođe, pojasnila je doktorica Blaslov.

Bolesti štitnjače danas se ranije dijagnosticiraju. Jako su česte u ženskog spola, te su uvjetovane genetskim predispozicijama.

– U situacijama, najčešće prilikom respiratornih oboljenja, imunološki sustav tkivo štitnjače prepoznaje kao virus i nastoji ga eliminirati. U štitnjači se tada javlja područje kronične upale, što će neminovno dovesti do stvaranja čvora. Kao što na koži nakon ranjavanja može ostati ožiljak, takvo oštećenje na štitnjači može krivo srasti. Tada je potrebna ultrazvučna dijagnostika i daljnje intervencije, najčešće punkcija štitnjače, što je posao otorinolaringologa, nastavila je doktorica Blaslov, dok je doktorica Grgec Dragičević pojasnila kako su čvorovi u većini slučajeva dobroćudni, ali ipak u oko pet do deset posto slučajeva u podlozi je zloćudna bolest.

Zamke nutricionizma

Procjenjuje se kako i do 50 posto odrasle populacije ima čvor u štitnjači, dok je malignost prisutna u pet do deset posto slučajeva. Prema njegovoj se veličini i njegovim ultrazvučnim karakteristikama odlučuje treba li se stanje pozornije pratiti, te izvesti punkcija. Većina ljudi s čvorom u štitnjači nema simptome, čvor do dva centimetra se obično ne vidi i ne pipa izvana i većina čvorova je hormonski neaktivna što znači da uredan nalaz hormona štitnjače ne isključuje postojanje čvora u štitnjači.

– No, ovisno o njegovu položaju, ako je primjerice blizu grkljanu, može izazvati tegobe s gutanjem, te osjećaj knedle u grlu, rezimirala je doktorica Grgec Dragičević, koja je rodni Zagreb zamijenila Zadrom, a njezina kolegica Zadar Zagrebom, gdje su obje i studirale. Stručno surađuju već dva desetljeća, a osim znanja, vezuje ih i širok obim iskustva s brojnih međunarodnih edukacija. Dva puta na mjesec Zadrani tako imaju priliku od doktorice Blaslov dobiti dijagnozu temeljenu na najnovijim medicinskim saznanjima i praksama.

– Zbog sve češće upotrebe ultrazvuka u dijagnostici bolesti štitnjače otkrivamo sve više čvorova. Smjernice praćenja čvorova na štitnjaču se kontinuirano unapređuju i kao takve ih uvrštavamo u svoj rad, dodala je Grgec Dragičević. Čarobna metoda, pojašnjava, ne postoji.

Što se tiče liječenja čvora štitnjače, operacija je i dalje zlatni standard. Operacija je danas sve manje invazivna, a koriste se nove kirurške metode s manje termalne energije, što na kraju stvara manje ožiljnog tkiva. No, iako je estetski predznak kod modernih metoda vidljiv, primarni je aspekt liječenja uvijek izlječenje. Korištenje moderne aparature prilikom dijagnostičkog je procesa zato iznimno važno, a »4 Clinic« ima ultrazvuk najnovije generacije, po našim saznanjima jedini takav na području Zadra.

Bolesti štitnjače zahtijevaju posebne režime prehrane. Hashimoto, tj. usporeni rad štitnjače, vezuju se uz pravilnu prehranu. Preporučuje se zato bezglutenska prehrana, no ne potpuno izbjegavanje glutena, već što manje unošenje organizmu nativno nepoznatih tvari. Štitnjači paše manje ugljikohidrata u prehrani, puno voća, povrća i mesa. Veći postotak ugljikohidrata u prehrani dovodi do porasta inzulina u krvi, te stvaranja pojačanog oksidativnog stresa, što dodatno pojačava upalne procese u štitnjači.

– Panceta ili masniji sir tako su bolji energetski i kalorijski bolji od šake orašastih plodova. Čips od jabuke, koji je danas jako popularan, samo je jedan dio dobre marketinške promocije uložene u taj proizvod. Zdraviji je proizvod s pijace, nego proizvod s police za koji zapravo ne znamo da li je organski. Čips od krumpira tako je, na primjer, nutritivno puno bolji od čipsa od jabuke. To je samo čista fruktoza, gora je od škroba, pa čak i balansiranog s nezdravom masnoćom, pojasnila je doktorica Blaslov.

»Bura« simptoma

Uredan nalaz hormona štitnjače ne isključuje postojanje čvora, upozorile su naše sugovornice. Nalaz krvi nadopunjuje se s ultrazvučnom dijagnostikom kako bi liječnik došao do čiste dijagnostičke slike. Čak ni negativan nalaz antitijela štitnjače ne znači da osoba nema autoimunu bolest štitnjače. Hormonalni disbalans izazvan nepravilnim radom štitnjače zato ima mnoge simptome.

– Hipotireoza najčešće je posljedica autoimunog procesa koji uništava stanice koje proizvode hormone. Od usporenog metabolizma, zadržavanja vode, kroničnog umora i opadanja kose, to su samo neki od simptoma usporenog rada štitnjače. Pojačani rad štitnjače pak izaziva veću »buru« simptoma, kao što su drhtavica ruku, pojačano znojenje dlanova, ubrzan rad srca ili osjećaj njegova ubrzanog rada, te ponekad gubitak tjelesne mase. No, može doći i do obrnute situacije, jer kada osoba ima pojačanu koncentraciju hormona štitnjače, metabolizam je u bržem stanju rada, te se energija brže troši. Osoba zato nesvjesno više jede, ali ne potroši sve unesene kalorije, ukazala je na paradoks doktorica Blaslov, dodavši kako je hipotireoza, kojoj je medikamentozna terapija u osnovi liječenja, puno lakša dijagnoza za kontrolirati.

– Kada govorimo o pojačanom radu štitnjače, može se raditi o toplom čvoru, koji kao izolirana lokacija sam pojačano luči hormone u organizam. Takva je stanja teže liječiti. Kirurškim je postupkom tada organizam lakše dovesti u balans, dodala je Blaslov.

– Dok se hipotireoza nikada ne liječi kirurški, hipertireozu je moguće operativno riješiti eliminacijom tkiva štitnjače koje pojačano radi, čime se bolest u određenim slučajevima stavlja pod bolju kontrolu, mada se pacijenta iz tog stanja i posljedičnog vađenja cijele štitnjače, s prestankom proizvodnje hormona dovodi do hipotireoze, koja se potom lakše zbrinjava, zaključila je doktorica Grgec Dragičević.

Nezaliječena bolest štitnjače je, upozorile su naše sugovornice, kao vožnja automobila sto na sat u drugoj brzini.

Sponzorirani sadržaj