Foto: Sergej Dreschler/NL
Kreditne institucije u Hrvatskoj (19 banaka i jedna stambena štedionica) u 2024. godini poslovale su s ukupnom dobiti od 1,5 milijardi eura, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB), što je 177 milijuna eura ili 13 posto više nego u 2023.
Pokazatelji profitabilnosti poboljšali su se u odnosu na kraj 2023. godine, pa je tako prinos na imovinu (ROA) povećan s 1,8 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 15,5 na 16,4 posto. Rezultat je to povećanja prihoda iz poslovanja (neto) od svih sektora, navode iz HNB-a.
Sve banke poslovale su pozitivno, pri čemu je najveću dobit lani imala Zagrebačka banka, u visini od 449,6 milijuna eura, potom Privredna banka Zagreb, gotovo 437 milijuna eura i Erste banka, 225,4 milijuna eura. Kreditne institucije ukupno su zapošljavale krajem 2024. 17.965 zaposlenika
Ukupna imovina banaka u Hrvatskoj u 2024. godini porasla je 7,1 posto u odnosu na kraj 202.3, dosegnuvši vrijednost od 84,2 milijarde eura, pri čemu je većina od ukupno 20 banaka zabilježila rast imovine. Najveću imovinu ima Zagrebačka banka, 21,17 milijardi eura, Privredna banka Zagreb, 16,99 milijardi eura te Erste banke, 15,11 milijardi eura.
Ukupni krediti i predujmovi banaka porasli su u usporedbi s krajem 2023. godine za 4 milijarde eura ili 6,1 posto. Kako navode iz HNB-a, nastavljen je rast kreditiranja gotovo svih sektora, osobito kućanstava te financijskih institucija. To je djelomično rezultiralo i smanjenjem visokolikvidnih sredstava, tj. sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju, te kredita općoj državi. Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) pritom su smanjeni za 4,2 posto, najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima te malo manje u portfelju kućanstava.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2024. iznosio je 2,4 posto. Kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati: udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1 na 4,5 posto, a kod kućanstava sa 4,2 na 3,7 posto, ističu iz HNB-a.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala iznosi 23,8 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 230,9 posto, izvijestio je HNB.
najnovije
najčitanije
Novosti
DJELO VANDALA
Tito ostao bez glave
Crna Kronika
kriminalistička istraga
Muškarac (49) u Benkovcu ukrao katalizator, a djevojka (20) u Zatonu pumpu za vodu
Crna Kronika
POLICIJA IMALA POSLA
Pijani muškarac radio nered na Adventu, a žena opljačkala trgovinu na Bulevaru
Sport
ATLETSKA UTRKA
Sportski događaj koji spaja atletiku i biciklizam dogurao do 28. izdanja
Crna Kronika
Tragedija
Ubijena žena je majka troje djece, a uz to je bila i trudna
Crna Kronika
Nesreća
ZAVRŠEN OČEVID 26-godišnjeg radnika pregazio 19-godišnji kolega
Zadar
NE ZNA SE KRIVAC
OBRAT! Šibenski aktivist uhićen zbog sumnje da je razbio spomen-ploču sad će tužiti policiju
Zadar
Nova funkcija
Bivši župan postao savjetnik, evo gdje će raditi
Scena
ĐURĐICA BARLOVIĆ
Pjevačka ikona preminula je prije 33 godine u zadarskoj bolnici, ostavila je neizbrisiv trag
Hrvatska
UŽASNE UVREDE!